Malo Licko mjesto pod imenom Krasno spominje se prvi puta davne 1275god. Davne 1219 spominje se i podatak da je u samome mjesto Krasno bila izgrađena crkva Sv.Marije u dotursko doba.

 I Legenda kaze:

"U šumi krasnarskoj ,pastiri pasli svoja stada. Jedng dana ugledaše na nekakvom panju čudesan cvijet, a u cvijetu sliku Majke Božje. Pastiri otrgnu cvijet i ponesu ga u Krasnarsko polje,gdje se od drevnih vremena nalazila kapelica alii prenesenog cvijeta najednom nestade, dok ga pastiri opet ne nađoše na istom panju u šumi gdje ga prvi puta ugledaše.To se čudo ponovilo nekoliko puta prenjeli bi cvijet ,a on se opet vraćao na panj u šumi. Videći narod te događaje,sagradi u šumi kapelicu u čast Majci Božjoj,a nad samim panjem gdje se cvijet ukazao podižu žrtvenik"

Preuzeto sa : http://www.glasgacke.hr/?ispis=detalji&novost=3052&kat=71

OTOČAC – Narod kolje! Došlo vrime za posik. Ali nekvo čudno vrime, negda se klalo velike prasce, koćene prasičine, uškopljene da se bolje opuntadu i da budedu čin deblje, neki bi zaklal kakovo ule, kako je ki mogući bil, a bilo je i ni ki bi mogli zaklat kakovo prasešce, kaj pečenkica veliko, pa bi ga napravili na frišljing. Neki ni mogal priklat nikakovo, ubog i sirotinja, pa čaš. Svakako je bilo.

A danaske narod kolje po mesnicami, po trgovačkima centrima. I kako kolje? Svakako, neki velidu da su zaklali četire polovice, neki velidu dajdu klat prase i pol, neki dajdu zaklat edno prase i još k tomu dajdu zaklat „milanski rez“, ma ča god to značilo. Eto, negda se klalo cele prasce, a danske se more klat na komade. Došlo nekvo čudno vrime. Tako se more zklat samo pršute i grebenicu, ili se more od praseta zaklat samo slanina, moredu i lebra. Za prekrižit se. A čaš, nova vrimena, valjda je to u pitanju.

U ponedjeljak, 25. studenog 2013. godine, u Vatrogasnom domu u Brinju načelnik Zlatko Fumić održao je susret sa građanima na kojem se okupilo mnoštvo građana. U prepunom Vatrogasnom domu brinjski načelnik je najprije izvijestio građane o dosad učinjenome, a nakon toga su uslijedila pitanja okupljenih građana.

U svome izvješću načelnik Zlatko Fumić se dotakao mnogih tema, od nasipavanja lokalnih cesta sa 97 kamiona tampona u vrijednosti od 300.000,00 kuna, asfaltiranja lokalnih cesta u Blažanima (Gerići), Draženovićima i Letincu, s time da je napomenuo da se očekuje, ovisno o vremenskim prilikama, i asfaltiranje cesta u Županjdolu i Radotićima. Također, pristupilo se legalizaciji mrtvačnica na području Općine Brinje. S obzirom da je načelnik Fumić dolaskom na vlast naslijedio i „minus“ na računu, u svom izlaganju je istakao da je s obzirom na raspoloživa sredstva zadovoljan do sada učinjenim, a za to su mu velikim pljeskom odali priznanje i okupljeni građani. U svome izlaganju načelnik Fumić se dotakao i projekata koji su sada u različitim fazama realizacije, od vjetroelektrana na Ritavcu, bioelektrane u Brinju te bioplinskog kogeneracijskog postrojenja u Križpolju.

 Jako nevrijeme koje je 3.studenog 2013. poslijepodne zahvatilo općinu Brinje učinilo je dosta štete u brojnim domaćinstvima.

Olujni vjetar je rušio krovove sa kuća te kidao stabla i granje. Velik broj građana brinjske općine danas zbraja i sanira štetu na svojim objektima. Prava je sreća što nitko nije stradao budući da je olujni vjetar nosio krovove i preko državne ceste D-23. U naletu jakog vjetra, u Frankopanskoj ulici u Brinju, stradao je i dimnjak obiteljske kuće kojega je otkinuo dio krova koji je preletio sa objekta udaljenog više od deset metara na suprotnoj strani državne ceste. U ulici Hobari olujni vjetar je odlomio stablo koje je pritom zakačilo žice od struje. Stablo je palo preko ceste i blokiralo lokalnu prometnicu.

Uz građane, i radnici HEP-a su imali pune ruke posla kako bi ponovno uspostavili normalnu opskrbu električnom energijom za taj dio Brinja.

Načelnik Općine Brinje Zlatko Fumić obišao je područja koja je zahvatilo olujno nevrijeme kako bi se upoznao sa nastalim štetama.

Hrvatska streličarska reprezentacija u sastavu Mustapić Ivan, Dasović Darko, Starčević Branko, Petrović Zoran, Marošević Damir i zamjena Nemet Tomislav, nastupala je na „World Archery 3D Championships“. Ovogodišnje svjetsko prvenstvo u 3D streličarstvu je održano od 07. do 12. listopada u Italiji u mjestu Sassari, a okupilo je 26 streličarskih reprezentacija iz cijelog svijeta. Među najboljim svjetskim streličarima, Hrvatska je ekipno zauzela 14. mjesto. U konkurenciji najboljih svjetskih streličara, najbolji pojedinačni uspjeh hrvatskih reprezentativaca ostvario je Ivan Mustapić, član SK Brinje, koji je zauzeo odlično 8. mjesto u stilu složenog luka. Darko Dasović, također član SK Brinje, zauzeo je 27. mjesto u ukupnom poretku u stilu složenog luka.

http://www.brinje.hr/home.asp?idnovosti=192&action=novosti&id=0&glavni=0

Čovječja ribica (Proteus anguines),

Živi u podzemnim vodama dinarskog krškog reljefa. Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore. Stanovnik je podzemnih rijeka i jezera krškog dijela Dinarskog gorja. Kod nas je ima u Istri, Lici, uz rijeku Krku te uz rijeke Cetinu, Vrljku, Maticu i Neretvu. Preferira mirne vode bogate kisikom i niske temperature koje variraju od 6 do 12°C. Na površini se nađe samo za vrijeme jakih kiša, kad je bujice izbace na svjetlo dana. Hrani se vodenim račićima, crvolikim životinjama, ličinkama kukaca i mekušcima.

http://www.trout-angler.com/covjecja_ribica

U Dretulji se love potočne i krupne kalifornijske pastrve, često i više kilograma teške, koje nalaze zaklone u nepristupačnoj potkopanoj i gustim granjem obrasloj obali. Za razliku od velikih ponora rijeke Jesenice, Dretulja postupno nestaje u više malih rupa kod sela Janje Gore. Stajnička Jaruga također je zanimljiv veći potok koji dobiva vodu iz ponora, ali zapadnije s južne strane Kapele. U njoj je živio i rijetki endem svjetlica (Leuciscus polylepis ili stari naziv Telestes polylepis) koja dio godine za sušnog razdoblja provodi u ponorima gdje obitava i glavni raritet dinarskoga krša čovječja ribica (Proteus anguinus). Prije nekoliko godina u utrobi poveće pastrve, koju sam upecao u jednoj estaveli na području Jezerana, na moje iznenađenje našao sam progutanu tu zanimljivu i čudnu endemsku ribicu. Cijelo područje velebitskoga i dinarskoga krša zajedno s vodenim slijevom hercegovačkih rijeka odlikuje se posebnom skupinom endemskih ribica iz roda pijora ili gaovica (phoxinellus) i klenića (leuciscus) koje najčešće žive zajedno s pastrvama, i jedan dio godine u sušnom razdoblju borave u podzemnim vodama.

                          Veća potočna pastrva s rijetkom čovječjom ribicom (Proteus anguinus) iz estavela u području Jezerana.

Upravni odbor ZK „Stajnica“ donio je odluku da se uputi financijska pomoć obitelji Bićanić iz Lipica čija je imovina izgorjela u nedavnom katastrofalnom požaru,čime su izgubili svu vrijednu imovinu i egzistencijalne uvjete za preživljavanje. U ovo vrijeme kada je svaka kuna vrijedna pažnje želimo ovim činom pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija kako bi opet osigurali krov nad glavom prije dolaska ličke  studeni.

Apeliramo i na ostale naše članove i ljude dobre volje da se priključe ovoj vrlo vrijednoj humanitarnoj akciji.

Tijekom održavanja „Stajničke noći“ prišao nam je Zvonimir Perković iz Velike Gorice sa željom da učlani svoju kćer Ivu. Kada smo ga pitali koliko je Iva stara rekao je: mjesec dana! Pomalo smo ostali iznenađeni ali i oduševljeni tatinim prijedlogom. Naravno, tata je odmah ispunio pristupnicu i dobio člansku iskaznicu. Tako je mala Iva postala najmlađi član našeg kluba. Inače je Iva unučica pokojnog Ivana Perkovića „Žuće“, dugogodišnjeg člana Upravnog odbora i jednog od osnivača kluba.

Želimo joj dug život i puno sreće na valovima životne sudbine i da sjećanjem na pokojnog djeda postane vjerna članica kluba.