Dana 8. veljače 2014. navršila se godina dana od tragičnog ubojstva župnika župe Zavalje vlč. Mile Ivančića. Skupio se velik broj župljana župe Zavalje, župe Bihać (velik broj ih je došao pješice), ostalih župa posebice Vaganca, Drežnika, Korenice, velik je broj bio i onih raseljenih po Zagrebu, Sisku, Korenici, Rijeci…. Svi su oni došli dati zahvalnost ovom čovjeku koji je živio za svoj narod. 

Biskup razgovara s grupom vjernika pred crkvom. U 11 sati počela je misa zadušnica koju je predvodio gospićko-senjski biskup Mile Bogović uz koncelebraciju 12-orice svećenika. Dupkom puna crkva, je lijepo pjevao i time dvostruko molio.

Biskup u homiliji ocrtava slavnu povijest zavaljske župe. Nekad je brojila više od 3.000 vjernika. Ovdje su djelovali poznati svećenici Franjo Dominez, Fran Prpić, koji su svojim pastoralnih radom napravili temelj za brojna duhovna zvanja ove župe, svećenika i časnih sestara. Ovoj župi bili su i svećenici mučenici, Juraj- Đuku Mihić, ubijenog od partizana za čiji grob i danas ne znamo, Stjepan Gabrić, smrt u zatvoru pod sumnjivim okolnostima. Među njima je i vlč. Mile Ivančić.

Nakon mise biskup je progovorio o aktualnoj situaciji. Povjerio je vlč. Mili Šajfaru iz Drežnik brigu za ovu župu. Vjernike moli da ostanu u zajedništvu sa sadašnjim župnikom i biskupom. Ako radimo na svoju ruku možemo štošta pokvariti, naglasio je biskup.

Nakon mise i blagoslova svi su pošli na obližnje groblje gdje je biskup predvodio kratku molitvu. Napustili smo grob u kojem leže posmrtni ostaci vlč. Mile zajedno sa svojim roditeljima Grgom i Anom. U srcu tuga, nevjerica ali i nada da zadnju riječ nema smrt.

Nakon mise priređena je zakuska u organizaciji župa Zavalje, mjesnih zajednica, Hvidre Bihać i Udruge bivše općine Zavalje iz Zagreba, koja je ovom prigodom organizirala i autobus iz Zagreba.

Preneseno sa ubozavalje.blogspot.com.

Ovaj je prilog posvećen stotoj obljetnici Prvog svjetskog rata pripadnicima ličke 79. pješačke pukovnije zajedničke vojske iz Otočca (K.u.K. Otočaner Infaterieregiment Graf Jellačić Nr. 79., skraćeno: IR 79), poznatije kao "Jelačićevci". U njemu je opisano njihovo sudjelovanje u XI. sočanskoj bitci, jednoj od najstrašnijih bitaka toga rata. To je ujedno spomen na goleme žrtve pukovnije u ovom prestrašnom ratu. Prije dolaska na sočansku bojišnicu "Jelačićevci" su vodili krvave borbe u Srbiji 1914, na Karpatima u zimu i proljeće 1915, Galiciji i Voliniji (današnja Ukrajina i Poljska) do ljeta 1916. Nakon katastrofalnog poraza austro-ugarskih i njemačkih snaga od Rusa na Istočnom bojištu u poznatoj "Brusilovljevoj ofanzivi" iz ljeta 1916. dolazi do pregrupiranja razbijenih austro-ugarskih i njemačkih snaga, stabilizaciji bojišnice i djelomičnom upućivanju viška snaga na druga bojišta. Tako I. i II. bojna 79. pukovnije ulaze u kolovozu 1916. u sastav 11. brdske brigade/48. pješačke divizije iz Sarajeva koja je ovamo stigla s talijanskog - Jugozapadnog bojišta - u sastavu interventnih snaga. U to se vrijeme nalaze u okolici grada Sokala u tadašnjoj pokrajini Voliniji. S povratkom 48. divizije na Soču tamo će stići i "Jelačićevci". Najprije stiže III. bojna, i sudjelovat će u Osmoj sočanskoj bitci iz listopada 1916. Ostatak pukovnije dolazi tijekom kasne jeseni i zime 1916./17. i sudjeluju u svim narednim bitkama sve do pobjedonosne Dvanaeste kojom su talijanske snage odbačene na rijeku Piave. Na temelju raspoložive literature i izvorne arhivske građe iz fundusa austrijskog državnog arhiva - Österreichisches Staatsarchiv (ÖeStA) – Kriegsarchiv (KA) i Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu (HDA), prvenstveno iz sačuvane operativne dokumentacije, izvještaja o bitkama, listama gubitaka, matičnih knjiga umrlih i ostale dostupne dokumentacije, autor obrađuje tijek XI. sočanske bitke, a posebno vojne aktivnosti "Jelačićevaca". Prikazane su sve strahote ove bitke i teška stradanja obiju zaraćenih strana.

Popis poginulih i nestalih pripadnika može se vidjeti na: http://www.stajnica.com/lista-gubitaka, a tekst na znanstvenom portalu HRČAK u PDF formatu: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=169132

Obavijest

Od Udruge Zavalje dobili smo obavijest da će se dana:

08. veljače 2014 godine s početkom u 11,00 sati u Zavalju

održati sveta misa za pokojnog velečasnog Milu Ivančića koju će voditi biskup Bogović.

Iz Zagreba ide autobus s Autobusnog kolodvora u jutarnjim satima, a cijena povratne karte je oko 70,00 kuna.

Informacije i rezervacije na broj 095/1872- 555, gospodin Prša.

 O odličnom raspoloženju naših Ličana u restoranu "Zlatna potkova" najbolje govore fotografije i video u prilogu:

Zlatko Fumić novi je predsjednik ŽO HSS Ličko senjske županije. Tako je odlučeno na današnjoj Izbornoj skupštini ŽO HSS-a Ličko senjske županije održane u Općini Lovinac.

Nakon 20 godina Zlatko Fumić srušio je suverenu vladavinu Danijela Ropuša iz Novalje, te dobio povjerenje da HSS vodi u narednom razdoblju. Osim što je Zlatko Fumić postao novi vođa ličko senjskih HSS-ovaca, rukovodstvo te stranke uveliko je poprimilo nova obilježja, nova imena i po svemu sudeći nove snage pred kojima je težak posao, jačanje i reorganizacija stranke u cjelosti.

Za potpredsjednike HSS-a LS Županije izabrani su Slaven Prpić iz Otočca, Hrvoje Račić iz Lovinca, Jurica Palčić iz Novalje te Danijel Ropuš iz Novalje. Novi tajnik ŽO HSS-a LS Županije je Tomica Šporčić iz Otočca.

„ nisam iznenađen ovakvom odlukom, očekivao sam pobjedu, jer u suprotnom nebih se ni kandidirao. Rad i poštenje, to je moja jedina poruka cjelokupnom članstvu HSS-a kojom sam se vodio prije i kojom ću se voditi u svom daljnjem političkom djelovanju. Promjene su nužne, kako u ostalim političkim strankama tako i u našoj. Stoga nije iznenađujuće da je došlo do smjene Danijela Ropuša i Jose Kregara, vrijeme čini svoje i vrijeme traži nove ljude za nove pobjede. Pred nama je puno posla, prvenstveno osnaživanje stranke, konsolidacija redova i progresivan, temeljit i pošen rad. HSS u županiji Ličko senjskoj bila je ali od sad će još više biti na većoj i zasluženijoj političkoj stepenici političkog uvažavanja“ – kazao je novi predsjednik HSS-a LS Županije Zlatko Fumić.

Izbornoj skupštini u Lovincu nazočili su potpredsjednik HSS-a Darko Rukavina, glavni tajnik HSS-a Ilija  Čorić, i predsjednik RO HSS-a Zapadna Hrvatska Ivo Zrilić.

Dražen Prša

Preuzeto sa :http://www.glasgacke.hr/?ispis=detalji&novost=3448&kat=69

 Preuzeto sa: http://www.glasgacke.hr 

Načelnik Općine Brinje Zlatko Fumić završetkom 2013. godine kazao nam je da je u šest mjeseci rada kao čelni čovjek općine u velikoj mjeri uspio „posložiti redove“ u funkcioniranju lokalne samouprave. Dolaskom na mjesto načelnika zatekao sam stanje na računu od 283.500,00 kn, ali i iznos od 287.600,00 kn nepodmirenih obveza, što bi značilo da sam naslijedio minus od 4.000,00 kn. Osim toga zatekao sam započete, ali nedovršene projekte uslijed čega su se pojavili dodatni neplanirani troškovi u visini od oko 300.000,00 kn koje sam morao podmiriti. Zatekao sam lokalne ceste u očajnom stanju, kao što su ceste za Geriće, Letinac (Vičići i Rajkovići), Draženoviće, Županjdol, Radotiće i dr. Od tih cesta sanirali smo lokalnu cestu za Geriće, Letinac i Draženoviće u što smo utrošili 200.000,00 kn, a na proljeće slijedi sanacija ostalih cesta. Moram naglasiti da smo ceste koje nisu asfaltirane nasipali sa tamponom (oko 100 kamiona materijala tj. 2000mᶾ) što financijski iznosi oko 300.000,00 kn.

U organizaciji Planinarskog društva „Škamnica“ Brinje te uz potporu Općine Brinje, Brinjaci su i ove godine, po drugi puta za redom, ispratili Staru i dočekali Novu 2014. godinu točno u podne.

Uz pjesmu i ples mještani Brinja i njihovi gosti su na brinjskom trgu slavili već od 11 sati. Ispraćaju Stare godine točno u podne, uz mnoštvo građana, odazvali su se članovi Udruge uzgajivača konja „Brinjski sokol“ koji su došli sa konjskim zapregama te članovi Moto kluba Otočac koji su u velikom broju rado došli na brinjsku feštu. Sve prisutne je svirkom zabavljao Zvonimir Ostović, a uz dobru glazbu građani su se mogli ugrijati besplatnim kuhanim vinom te okrijepiti kuhanim kobasicama.

Načelnik Zlatko Fumić je podizanjem čaše točno u podne nazdravio Novoj godini koja dolazi te zaželio svima prisutnima i njihovim obiteljima sve najbolje u Novoj 2014. godini. Uz dobre želje za nadolazeću Novu, načelnik Općine Brinje Zlatko Fumić i predsjednik PD Škamnica Gojko Crnković su pozvali sve ljude dobre volje da se iduće godine na ispraćaju Stare godine okupe u još većem broju.

Galeriju fotografija pogledajte na brinje.hr.

Izvor: brinje.hr.

Novi broj VP-a, magazina za vojnu povijest, uključuje se u početak obilježavanja stogodišnjice Prvoga svjetskoga rata, i to temom o feldmaršalu Svetozaru Borojeviću i Ličanima u Velikom ratu. Riječ je o pripadnicima ličke 79. pješačke pukovnije zajedničke vojske iz Otočca (K.u.K. Otočaner Infaterieregiment Graf Jellačić Nr. 79., skraćeno: IR 79) poznatije kao "Jelačićevci“. U procesu razvojačenja Vojne krajine i reorganizacije tadašnjega vojnog sustava smanjuje se broj postrojbi na razvojačenom području. Ukidaju se graničarske pukovnije i umjesto njih osnivaju modernije i materijalno bolje opremljene pješačke postrojbe, sposobne za provedbu vojnih zadaća širom monarhije. Tako je 1. veljače 1860. ustrojena 79. pješačka pukovnija. Krajem 19. stoljeća pukovnija je razmještena na dvije lokacije: Karlovac (1. i 2. bojna) i Otočac (3. i 4. bojna i garnizon). Jačanjem strateškog značaja luke Rijeka ojačavaju se i tamošnje vojne snage. Iz Rijeke su u Karlovac izmještene dvije bojne 96. pukovnije, a onamo će stići tri bojne 79. pukovnije. Zapovjedništvo je bilo u Rijeci, gdje su razmještene I., III. i IV. bojna, a u Otočcu II. bojna i garnizon.

Popunjavala se s područja Karlobaga i Primorja, Gospića, Udbine, Gračaca, Zavalja – Korenice, Otočca, Brinja i Slunja. Zbog popune pretežno s ličkog područja dobiva i naziv "Lička pukovnija". U daljnjem tijeku rata kada Lika više nije mogla popunjavati "svoju" pukovniju zatječemo u njoj brojne Bosance, Slavonce i Zagorce.

U tekstu je opisano njihovo sudjelovanje u XI. sočanskoj bici, jednoj od najstrašnijih bitaka Prvoga svjetskoga rata. To je ujedno spomen na ogromne žrtve pukovnije u ovom prestrašnom ratu. Prije dolaska na sočansku bojišnicu "Jelačićevci" su vodili krvave borbe u Srbiji 1914., na Karpatima u zimu i proljeće 1915., Galiciji i Voliniji (današnja Ukrajina i Poljska) do ljeta 1916. godine. Nakon katastrofalnog poraza austrougarskih i njemačkih snaga od Rusa na Istočnom bojištu u poznatoj "Brusilovljevoj ofenzivi" iz ljeta 1916. dolazi do pregrupiranja razbijenih austrougarskih i njemačkih snaga, stabilizacije bojišnice i djelomičnog upućivanja viška snaga na druga bojišta. Tako I. i II. bojna 79. pukovnije ulaze u kolovozu 1916. u sastav 11. brdske brigade/48. pješačke divizije iz Sarajeva koja je onamo stigla s talijanskog, Jugozapadnog bojišta, u sastavu interventnih snaga. U to se vrijeme nalaze u okolici grada Sokala u tadašnjoj pokrajini Voliniji. S povratkom 48. divizije na Soču onamo će stići i "Jelačićevci". Najprije stiže III. bojna i sudjelovat će u Osmoj sočanskoj bici iz listopada 1916. godine. Ostatak pukovnije dolazi tijekom kasne jeseni i zime 1916./17. i sudjeluju u svim sljedećim bitkama sve do pobjedonosne Dvanaeste kojom su talijanske snage odbačene na rijeku Piave.

Na temelju raspoložive literature i izvorne arhivske građe iz fundusa Austrijskoga državnog arhiva i Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu, ponajprije iz sačuvane operativne dokumentacije, izvještaja o bitkama, lista gubitaka, matičnih knjiga umrlih i ostale dostupne dokumentacije, autor obrađuje tijek XI. sočanske bitke, a posebno vojne aktivnosti "Jelačićevaca". Prikazane su sve strahote ove bitke i teška stradanja obiju zaraćenih strana.

U magazinu još ima niz novosti. Od ovog broja kreće novi feljton – kronologija Prvoga svjetskoga rata od 1914. do 1918., koja će iz broja u broj pratiti što se prije sto godina događalo u svijetu i kod nas u ratnom vihoru. Novost je i rubrika u kojoj ćemo kroz fotoalbum pratiti zbivanja u Drugome svjetskome ratu, a za početak u nekoliko nastavaka bit će objavljene fotografije iz albuma 14. njemačke oklopne divizije u Travanjskom ratu na području tadašnje Jugoslavije 1941. godine.

U magazinu počinje još jedan serijal, o povijesnom razvoju hrvatskih vojnih činova! Tu je i analiza operacije "Gusar", prijelomne bitke Hrvatske vojske u Domovinskom ratu! Zatim, priča o antičkim histarsko-rimskim ratovima... I još mnogo toga!

Ne propustite novi broj Vojne povijesti za samo 19,99 kn na čak 84 stranice, od utorka 7. 1.

Izvor: Večernji.hr