Tekst: likaclub.eu

---

U srijedu 13. travnja nazočili smo promotivnom skupu pod nazivom „Lički jezikoslovni trolist.“ Održano je predavanje povodom podizanja spomen obilježja u Gospiću. U predavaoni je bila izložena maketa spomen obilježja trojici vrsnih Hrvatskih jezikoslovaca, a redom to su Ante Starčević, Šime Starčević i Fran Kurelac. Pokrovitelj akcije podizanja spomen obilježja je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu.

Nakon kratkog uvoda, predstavio se gospodin  Nikola Kostelac, ujedno predsjednik Udruge Ličana „Vila Velebita.“ Kao inicijatore izgradnje spomen obilježja navodi biskupa Ličko – senjske županije Milu Bogovića, te zagrebačkog arhitekta Antu Pađena koji je projektirao spomenik. Osvrnuo se na stanje Hrvatskog jezika, a osim toga predstavio je ukratko koncept spomen obilježja koje je osmišljeno kao knjiga na knjizi. Skulptura je osmišljena na način da Ante Starčević drži zastavu Hrvatske, njegov prezimenjak Šime otvorenu, a Fran Kurelac zatvorenu knjigu. Omata ju zastava, što predstavlja ujedinjenu kulturu naših prostora. Kroz simbol knjige nastoji se prikazati značaj jezika za narod.

Izlaganje je započeo prof. dr. sc. Željko Holjevac, profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osvrnuo se na 19. stoljeće, kao stoljeće stvaranja modernih nacija. Govorio je o premošćivanju jezičnih barijera i nestandardiziranosti jezika u to vrijeme. Kroz tri dijalekta nastojao je prikazati raznolikost, pa čak i ako je nacija jedinstvena. Borba za standardni jezik i pravopis ključna je borba u 19. stoljeću na našim prostorima, jer preduvjet političkom bilo je jezično ujedinjenje. Navodi Šimu Starčevića kao istaknutog slovničara, jer je već 1812. predstavio gramatiku hrvatskog jezika, tzv. ricoslovicu. Za službeno narječje predlagao je štokavštinu, jer je i sam njome govorio. Njegova ideja tada nije zaživjela.

Na profesora Holjevca nadovezao se, prof. dr. sc. Ante Bežen, profesor u miru Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kratko predstavivši Šimu Starčevića kao Ličana iz Velikog Žitnika,  osvrće se na njegov značaj u kontekstu Hrvatskog jezika. Ističe drugu gramatiku Šime Starčevića u kojoj dolazi do prijedloga pravopisa koji nije uključivao dijakritičke znakove. Antu Starčevića navodi kao inicijatora uvođenja ekavice s ciljem razlikovanja hrvatskog jezika nad srpskim. Ističe Danicu ilirsku kao prve novine u potpunosti na Hrvatskom jeziku.

Predavanje je zatvorio, dr. sc. Željko Jozić, ravnatelj instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Podobnije se zadržao na Franu Kurelcu. Fran Kurelac rođen je u Bruvnu, u Lici. Hrvatski je književnik i filolog, te glavni kada je riječ o narodnom preporodu Hrvatskoj primorja. Proučavao je jezik gradišćanskih Hrvata i etimologiju, a osnovao je i Riječku filološku školu. To je bila prva filološka škola hrvatskog jezika na tim prostorima. Jezgrom Hrvatskog jezika smatrao je čakavštinu i zalagao se za uvođenje kratkog genitiva množine i starijih jezičnih oblika u Hrvatski jezik.

Pripremila: Andrea Halgota

---

Rado se prisjećam djetinjstva i onih lijepih godina u kojima nije bilo ove krize, kako materijalne, tako i ove "duševne" koja ostavlja u zaboravu ono najljepše što još imamo - običaje i tradiciju.
Pa kad smo bili djeca, još prije desetak godina, Mandalena je bila pojam, bila je ono za što je Stajnica živjela i ono što je obilježavalo naše malo selo. Gledali smo brže-bolje pokosit polje prema Staroj kući, pa od dana kad nam počinju ljetni praznici, sabirat se u polju i "nogometat".
Moja je kuća gledala pravo u polje. Sjećam se kako bi u predvečerje dolje bilo već puno automobila i mladih igrača. A mi još istovarali voz sijena, pa žurili da što ne propustimo. Ipak su to velike pripreme. A kad bi imali sreće pa nas zapalo da čuvamo ovce, zareni ih u djetelinu pa kad se napuhnu kao baloni, juri kući s njima da stignemo u polje.
Iako su neka druga vremena, iako nas u selu nema ni za momčad, idemo se nastaviti boriti za naš običaj, za naš blagdan. Pa da zaigramo nogomet, zapjevamo na misi, zaplešemo na veselju. I da kupimo novi komad robe za taj dan, jer i to je dio tradicije. Ne kaže se bezveze "bolje da umre selo nego običaji!"
Ajde, pomozimo našem Muri!! Ako ništa, sastat ćemo na taj dan koga od familije ili, kao u dobra stara vremena, po danu komentirat "ki je ča obukal" a u noći na sve četiri kući!

 

 

 

Ivica Murković „Mura“

Organizator malonogometnog turnira

STAJNICA 2016.

 

Predmet: Sponzorstvo turnira

 

Poštovani,

Povodom dana Svete Marije Magdalene već dugi niz godina organiziram natjecanja u tradicionalnim ličkim sportovima (bacanje kamena sa ramena, luk i strijela, potezanje konopa) te malonogometni turnir. Uz natjecateljski dio održava se i narodno veselje uz obilje glazbe, ličkih jela i pića.

I ove godine biti će isto tako.Tradicionalni turnir u malom nogometu STAJNICA 2016. – uz pokroviteljstvo MO Stajnica i poglavarstva općine Brinje održat će se 23. 07. 2016.godine. Na turniru se očekuje dosta momčadi.

Za sudionike u sportskim natjecanjima predviđene nagrade su: novčane, pehari, prijelazni pehari, diplome, priznanja itd.

Očekuje se velik broj posjetitelja.

Cijeli događaj organiziram radi očuvanja starih običaja, tradicije i druženja raseljenih stanovnika toga kraja koji masovno u to vrijeme koriste godišnje odmore i dolaze radi druženja u stari kraj.

Za organizaciju svega prethodno navedenog nije dovoljna samo volja, potrebno je i dosta sredstava, zato vas pozivam na sponzorstvo jer svaka je pomoć dobrodošla, bilo novčana bilo oko priprema (šator i sl.)

Broj računa: Erste banka HR5524020061100698099

Kontakt broj: 091/9546-616

 

U nadi da ćete se odazvati mom pozivu,

Srdačno Vas pozdravljam!                                                                                    Ivica Murković - Mura

Posebna čestitka ispisana rukom njegova sina... 

KLIKNI NA SLIKU I POGLEDAJ CIJELI ALBUM by VILA VELEBITA!

Preuzeto: vila-velebita.hr

Povodom 25 godina rada i djelovanja Udruga Ličana "Vila Velebita" izdala je izvanredan broj istoimenog časopisa u kojem je, između ostalog, opisan rad i djelovanje ZK Stajnica u tom razdoblju.

KLIKNITE! PROČITAJTE! POGLEDAJTE!

 Jeste li čuli da je netko poznat nastradao?

Jeste li čuli da je netko imao prometnu nesreću?

Jeste li čuli da je nekom dijagnosticirana teška bolest?

Jeste li čuli da je netko preminuo?

Jeste li čuli da je netko poginuo?

Jeste, jel tako, i to ne jednom. Jel se sjećate osjećaja i misli koje su vam u tom trenutku prohujale glavom? Zasigurno je jedna od njih bila "Bože, što li je život?! Sad te ima, a već u trenu te nema! Oko čega razbijam glavu, a vidi te žalosti..."

No, ode dan, dva, tjedan, mjesec i opet sve to potisnemo i nastavimo dalje opet onim istim tempom kojim smo i išli (zapravo trčali), sve dok opet ne čujemo tako neku vijest ili se nama samima tako nešto ne dogodi. 

Tako je kratak taj život i tako smo svi toga svjesni, a s druge strane živimo ko roboti. Nažalost, baš ko roboti kojima je samo cilj raditi, stvarati, graditi, a gdje nam je nestao kontakt s ljudima, druženja, smijeh... Svega se toga sjetimo tek kad dođe kakva nevolja ili nesreća. Zar je treba onda gledati kao nešto loše? Zar je treba gledati kao kaznu Božju? Razmislite! 

Završit ću s jednim prekrasnim citatom, a on nek vam bude poticaj za razmišljanje:

"U stradanju. U ruševinama.Tamo se dragocjenosti kriju."

Slika: znet.hr

Blog: razmisljam-naglas

U subotu, 09. travnja 2016. godine, Dječji vrtić „Tratinčica“ u Brinju bio je domaćin seminara pod nazivom „Komunikacijski roditeljski sastanci“. Seminaru su prisustvovali odgojitelji Dječjeg vrtića „Ciciban“ iz Otočca i odgojitelji Dječjeg vrtića „Tratinčica“, a pripremila i vodila ga je stručna suradnica iz Rijeke profesorica Zdenka Rigatti.Ravnateljica Dječjeg vrtića „Tratinčica“ Ružica Perković je na početku jednodnevnog seminara pozdravila sve nazočne i izrazila zadovoljstvo što su se odgojitelji dva susjedna vrtića okupili na jednom mjestu baš kao i onih godina do 1998. godine kada Dječji vrtić „Tratinčica“ postaje samostalna ustanova predškolskog odgoja. Naglasak seminara stavljen je na uspostavljanje što kvalitetnije suradnje s roditeljima te usklađivanje stajališta i uzajamnih očekivanja u razini pojedinih zadataka između roditelja i odgojitelja.Ovaj skup odgojnih djelatnika dokaz je da i male sredine mogu iznjedriti veliku stvar, a sve za dobrobit svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa - djece, roditelja i odgojitelja.

Tekst/slika: FB Općina Brinje

Preuzeto: Fb FD Otočac, GPOU-e Otočac

Preuzeto: Fb Općina Brinje