Događanja

Tekst: likaclub.eu

---

U srijedu 13. travnja nazočili smo promotivnom skupu pod nazivom „Lički jezikoslovni trolist.“ Održano je predavanje povodom podizanja spomen obilježja u Gospiću. U predavaoni je bila izložena maketa spomen obilježja trojici vrsnih Hrvatskih jezikoslovaca, a redom to su Ante Starčević, Šime Starčević i Fran Kurelac. Pokrovitelj akcije podizanja spomen obilježja je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu.

Nakon kratkog uvoda, predstavio se gospodin  Nikola Kostelac, ujedno predsjednik Udruge Ličana „Vila Velebita.“ Kao inicijatore izgradnje spomen obilježja navodi biskupa Ličko – senjske županije Milu Bogovića, te zagrebačkog arhitekta Antu Pađena koji je projektirao spomenik. Osvrnuo se na stanje Hrvatskog jezika, a osim toga predstavio je ukratko koncept spomen obilježja koje je osmišljeno kao knjiga na knjizi. Skulptura je osmišljena na način da Ante Starčević drži zastavu Hrvatske, njegov prezimenjak Šime otvorenu, a Fran Kurelac zatvorenu knjigu. Omata ju zastava, što predstavlja ujedinjenu kulturu naših prostora. Kroz simbol knjige nastoji se prikazati značaj jezika za narod.

Izlaganje je započeo prof. dr. sc. Željko Holjevac, profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osvrnuo se na 19. stoljeće, kao stoljeće stvaranja modernih nacija. Govorio je o premošćivanju jezičnih barijera i nestandardiziranosti jezika u to vrijeme. Kroz tri dijalekta nastojao je prikazati raznolikost, pa čak i ako je nacija jedinstvena. Borba za standardni jezik i pravopis ključna je borba u 19. stoljeću na našim prostorima, jer preduvjet političkom bilo je jezično ujedinjenje. Navodi Šimu Starčevića kao istaknutog slovničara, jer je već 1812. predstavio gramatiku hrvatskog jezika, tzv. ricoslovicu. Za službeno narječje predlagao je štokavštinu, jer je i sam njome govorio. Njegova ideja tada nije zaživjela.

Na profesora Holjevca nadovezao se, prof. dr. sc. Ante Bežen, profesor u miru Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kratko predstavivši Šimu Starčevića kao Ličana iz Velikog Žitnika,  osvrće se na njegov značaj u kontekstu Hrvatskog jezika. Ističe drugu gramatiku Šime Starčevića u kojoj dolazi do prijedloga pravopisa koji nije uključivao dijakritičke znakove. Antu Starčevića navodi kao inicijatora uvođenja ekavice s ciljem razlikovanja hrvatskog jezika nad srpskim. Ističe Danicu ilirsku kao prve novine u potpunosti na Hrvatskom jeziku.

Predavanje je zatvorio, dr. sc. Željko Jozić, ravnatelj instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Podobnije se zadržao na Franu Kurelcu. Fran Kurelac rođen je u Bruvnu, u Lici. Hrvatski je književnik i filolog, te glavni kada je riječ o narodnom preporodu Hrvatskoj primorja. Proučavao je jezik gradišćanskih Hrvata i etimologiju, a osnovao je i Riječku filološku školu. To je bila prva filološka škola hrvatskog jezika na tim prostorima. Jezgrom Hrvatskog jezika smatrao je čakavštinu i zalagao se za uvođenje kratkog genitiva množine i starijih jezičnih oblika u Hrvatski jezik.

KLIKNI NA SLIKU I POGLEDAJ CIJELI ALBUM by VILA VELEBITA!

Preuzeto: vila-velebita.hr

U subotu, 09. travnja 2016. godine, Dječji vrtić „Tratinčica“ u Brinju bio je domaćin seminara pod nazivom „Komunikacijski roditeljski sastanci“. Seminaru su prisustvovali odgojitelji Dječjeg vrtića „Ciciban“ iz Otočca i odgojitelji Dječjeg vrtića „Tratinčica“, a pripremila i vodila ga je stručna suradnica iz Rijeke profesorica Zdenka Rigatti.Ravnateljica Dječjeg vrtića „Tratinčica“ Ružica Perković je na početku jednodnevnog seminara pozdravila sve nazočne i izrazila zadovoljstvo što su se odgojitelji dva susjedna vrtića okupili na jednom mjestu baš kao i onih godina do 1998. godine kada Dječji vrtić „Tratinčica“ postaje samostalna ustanova predškolskog odgoja. Naglasak seminara stavljen je na uspostavljanje što kvalitetnije suradnje s roditeljima te usklađivanje stajališta i uzajamnih očekivanja u razini pojedinih zadataka između roditelja i odgojitelja.Ovaj skup odgojnih djelatnika dokaz je da i male sredine mogu iznjedriti veliku stvar, a sve za dobrobit svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa - djece, roditelja i odgojitelja.

Tekst/slika: FB Općina Brinje

Preuzeto: Fb FD Otočac, GPOU-e Otočac

Preuzeto: Fb Općina Brinje

http://vila-velebita.hr/index.php/dogadanja/34-predstava-klupko

http://vila-velebita.hr/index.php/dogadanja/35-promotivni-skup

 Dolaskom lijepog vremena u Općini Brinje započelo se sa radovima na uređenju nerazvrstanih cesta koje su proteklih godina zanemarene i nije se o njima vodila adekvatna briga, a potrebne su za sigurno prometovanje lokalnog stanovništva. Ovi problemi su odavno trebali biti riješeni, no nažalost do današnjeg dana nije bilo sluha za njihovo rješavanje.Tako su jučer otpočeli radovi na proširenju ceste u Stajnici koja vodi od zaseoka Žižići do zaseoka Brdo - sv. Marija Magdalena. Ova cesta se nalazi u vrlo lošem stanju, a neophodna je za adekvatnu prometnu povezanost lokalnog stanovništva u trenutku kada Stajničko polje poplavi i nije u funkciji primarna cesta prema Dvoru. Osim ceste u Stajnici, ovih dana kreće se i sa proširenjem ceste u Križpolju u zaseoku Pavlovići-Lukani koja je dosta uska i time opasna za promet te je nužno potrebno proširenje kako bi se otklonile potencijalne opasnosti za vozače i omogućilo sigurno prometovanje.

Tekst/slika: A.M./Općina Brinje

Liko moja dok ti ime traje
čuvat ćemo tvoje običaje

Mnogi od nas koji smo rođeni na grudi tog dragog nam Hrvatskog i Ličkog kraja, čvrsto smo privrženi sa dubokim osjećajima na te lijepe obrede i običaje – Lička prela u Oakville-u, koja su vezana uz ognjišta naših očeva, djedova i pradjedova. i naši sinovi i kćeri rođeni izvan Hrvatske i drage nam Like, nose u srcu ljubav prema Domovini i tim lijepim ličkim običajima, svjesni da su tamo naši izvori i korijeni. Svako naše okupljanje na Ličkom prelu nije samo sjećanje na neku davnu i daleku prošlost i običaje, nego našu tradiciju, običaj i povijest, želimo je predati i prenijeti na buduće generacije i pokoljenja – na našu djecu, unučad i praunučad, s nadom da je buduće generacije ne zaborave da su hrvatskoga roda, katoličke vjere i ličkih korijena. Sastajemo se i okupljamo u ovakvim prigodama već 35 godina. Počeli smo davne 1981. godine, a prvi koji su došli na tu ideju bili su Vilim i Nada Mesić, te Lucija i Slavko Jelečanin. Njihova je ideja pala na plodno tlo i prihvaćena sa velikim zadovoljstvom nas ostalih Ličana i evo već 35 godina održavamo i čuvamo taj lijepi lički običaj.

Uvjereni smo da prelo kroz sve ove godine uspijeva dočarati prošlost, uspješno pokazati sadašnjos te istodobno usmjeriti u budućnost mlađe naraštaje koji će njegovati ljubav svojih predaka prema svojoj hrvatskoj grudi.

I ovom prilikom želimo se zahvaliti svima onima koji se uvijek odazivaju u lijepom broju na naše prelo i uvijek se traži karte više. Nisu tu samo posjetitelji Ličani, nego dolaze nam dragi gosti Hrvati iz ostalih hrvatskih regija i Bosne i Hercegovine, pa bi se moglo nazvati sveopćim hrvatskim prelom. I zato svima želimo dobrodošlicu u Oakville, gradu daleko od naše Like ali gradu u kojem već godinama čuvamo hrvatsku baštinu i kulturu koja je uvijek tako blizu svih nas. Mi smo otišli iz Like, ali Lika neće iz nas.

Vidimo se iduće godine, a kako je bilo ove pogledajte na priloženom videu.

Ivan Pocrnić

Himnom Republike Hrvatske započela je danas svečana dodjela Spomenica domovinske zahvalnosti u Policijskoj upravi ličko-senjskoj. I ovoga puta na samome početku minutom šutnje prisjetili smo se svih onih koji više nisu s nama, svih kolega policajaca, suboraca i svih branitelja koji su položili živote u obrani naše domovine.
Za 2015. godinu Odlukom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Spomenicom domovinske zahvalnosti za časnu i uzornu službu u Policijskoj upravi ličko-senjskoj odlikovani su Marijan Bešić, Marija Kovačević i Petar Vrkljan.
Odlikovanim službenicima spomenice je uručio načelnik policijske uprave Ante Podnar, te im je u ime ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića i u svoje osobno ime uputio iskrene čestitke, zaželjevši im uspjeh u daljnjem radu.
U ime odlikovanih, prisutnima se obratila Marija Kovačević zahvalivši se što je prepoznat njihov dugogodišnji rad i zalaganje.
Na kraju svečanosti, načelnik policijske uprave čestitao je svim službenicama Dan žena i uručio im ruže.

Tekst/slika: PU LIčko-senjska