Lički forum
Lički forum ZK Stajnica  
Svibanj 09, 2021, 09:46:03 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
 
  Postovi
 Stranica: 1 ... 113 114 [115]
1711  Lika / Brinje / KRIŽPOLJE - KRIŽEVA 2007. : Svibanj 05, 2007, 10:24:15


1712  Lika / Brinje / KRIŽPOLJE - KRIŽEVA 2007. : Svibanj 05, 2007, 10:19:27


1713  Lika / Brinje / KRIŽPOLJE - KRIŽEVA 2007. : Svibanj 05, 2007, 10:12:18

1714  Rodoslovlje / Općenito o rodoslovlju / Licka prezimena i grbovi : Travanj 19, 2007, 10:20:19
1715  Rodoslovlje / Poznati ličani / Janko Vuković Podkapelski : OĹľujak 08, 2007, 08:57:19
Janko Vuković-Podkapelski
Janko pl. Vuković Podkapelski (Jezerane, 27. rujna 1871. - Pula, 1. studenog 1918.) bio je hrvatski mornarički časnik u austro-ugarskoj mornarici i kasnije kratkotrajno kontraadmiral u mornarici Države Slovenaca, Hrvata i Srba.
Vojnu pomorsku akademiju završio je u Rijeci, a kao kadet na brodu Fažana oplovio je gotovo sva mora. Godine 1915. promaknut je u kapetana bojnog broda i imenovan zapovjednikom broda Babenberga te krstarice Admiral Spaun. Nakon sloma Austro-Ugarske Narodno vijeće Države SHS imenovalo ga je kontraadmiralom i postavilo za zapovjednika flote. Poginuo je u Puli kada su talijanski diverzanti potopili admiralski brod Viribus Unitis, kojeg nije želio napustiti.
1716  Lički kutak / Sačuvajmo od zaborava / Re: ZAPOVJEDNIK POSTROJBE: Mirko Norac : OĹľujak 08, 2007, 08:47:40
Mirko Norac
Mirko Norac (Otok kraj Sinja, 19. rujna 1967.) - hrvatski general bojnik, alkarski vojvoda
Studirao je na Fakultetu za tjelesnu kulturu u Zagrebu. Od 1990. radi u Antiterorističkoj jedinici Lučko MUP-a RH. Od rujna 1991. zapovijednik je 118. brigade HV Gospić. U činu pukovnika, zatim brigadira od prosinca 1992. zapovijeda 6. gardijskom brigadom u vojnim operacijama "Maslenica" i "Medački džep". Kao zapovijenik Zbornog područja Gospić sa svojim postojbama sudjelovao je u operaciji "Oluja".
U pritvoru je u Rijeci od veljače 2001. kao pripadnik "gospićke skupine" zbog ratnih zločina u Gospiću 1991. Osuđen je u lipnju 2004. na 12 godina zatvora. Iste godine Haaški sud podigao je optužnicu zbog operacije "Medački džep". Suđenje još nije počelo.
1717  Lički kutak / Sačuvajmo od zaborava / Lički krovovi od šimle : OĹľujak 04, 2007, 01:47:41
Povratak toplim ličkim krovovima od šimle
27.06.2005 | Novi list
SABORSKO- Svako podneblje ima svoj tradicionalni krov. Netko kamen, netko slamu, crijep, lišće, a mi imamo šimlu. Nema zdravijeg i ljepšeg krova od šimle, tvrdi Josip Krizmanić
 Po jednoj usmenoj predaji Turci su se čudili kako Ličani uspijevaju opstati u tom surovom klimatsko-vojnom okruženju. Događalo se, naime, da turske čete upadnu u neko selo, opljačkaju ga i spale do temelja. Nakon malo vremena, na još toplim zgarištima, nicale su nove kuće, najčešće građene od šiblja, zemlje i grubih dasaka, jedinog materijala kojim se na brzinu mogao sagraditi kakav-takav dom. Povjesničari tvrde da je drvo oduvijek bilo osnovni materijal rabljen u gradnji kuća. Tko je imao više novca i vremena, pojačavao je svoj dom grubo klesanim kamenom. A osnovni pokrov bila je šimla (šindra). Složena poput ribljih krljušti, pružala je krov nad glavom, toplinu i zaštitu brojnim generacijama. Iako je danas u praksi gotovo i nestala, mnogi stariji sjećaju je se s nostalgijom, pa svaki pokušaj obnove starog zanata pravljenja šimle vrijedan je pažnje.
Sa šimlom se unatrag nekoliko godina ozbiljnije krenulo u Saborskom. Dakako, nije šimla tamo stigla u novije vrijeme kao pomodni građevinski hit. Saborčani je rade stoljećima. A Josip Krizmanić osnovao je malu tvrtku i uvjeren je da šimli tek predstoji budućnost. – Nema zdravijeg i ljepšeg krova od šimle, tvrdi nam ovaj krepki Ličanin koji je nedavno prevalio osamdesetu. Svako podneblje ima svoj tradicionalni krov. Neko kamen, neko slamu, crijep, lišće, a mi imamo šimlu. Kada se kvalitetno napravi i dobro zaštiti, šimla može trajati godinama.
Zanimanje naših iseljenika
Ja imam malu radionicu s desetak zaposlenih i stalno imam narudžbe. Ovih me dana pitao jedan naš iseljenik iz Australije da mu načinimo šimle za jedan manji brod. Kaže da naši ljudi traže pravu ličku šimlu. Ja je ovdje prodajem četvorni metar po stotinjak kuna, a tamo bi se prodavala pet-šest puta skuplje. Ako to dogovorimo, moram zaposliti najmanje dvadesetak ljudi. Pročuje li se za ličku šimlu, eto ti posla kol'ko 'oćeš, s veseljem nas uvjerava Josip. Malena radionica je jednostavno natkrivena izba, bez vrata i prozora. Dostatna je za trojicu radnika koji uporno rade, a dosadu prekraćuju razgovorom, pjesmama i šalama na tuđi i vlastiti račun. Gledajući alat i način na koji rade, čini se da je vrijeme stalo, a samo radni kombinezoni svjedoče da smo u današnjem vremenu. Jedan od njih, Mile Hodak, prepričava nam tehnološki postupak proizvodnje šimle. – Najprije se sruše stabla jele ili smreke. Onda se reže na 50 ili 60 cm duljine. Nakon toga se rascijepi u grublju veličinu, a širina svakog komada je tridesetak centimetara. Zatim se cijepa. Cijepanje je važno jer sjekira ide niz »žicu«, niz godove.
Neuspjela strojna obrada
Neki su prije dvadesetak godina počeli prodavati jeftinu šimlu. Sva je bila rađena strojno, bez cijepanja, samo piljena. Takva šimla ne valja, jer je drvo zapravo ispucalo, upija i propušta vodu, pa onda takav krov brzo trune. Mi radimo onako kako su to radili naši preci prije 300 do 400 godina. S dva-tri alata, ručno. Najvažnije je makljanje. Treba biti vješt, znati kako ti nož ide niz žicu. Drvo mora biti kvalitetno, bez »vrža« i neravnina. Radimo više dimenzija, širine najmanje deset centimetara, debljine oko jedan. Danas svaki od nas može načiniti 4 do 5 kvadrata, pripovijeda Mile. U poslu su i dva vremešnija majstora – Zvonko Krizmanić i Ivan Hodak, koji tvrde da bi se šimla mogla popularizirati jer je autohtoni proizvod. – Nema Lika previše toga svoga, prošla su stoljeća i puno se toga zaboravilo, tugaljivo priča Zvonko Krizmanić. Bježali ljudi od siromaštva i jada, pa se odrekli svega što ih na to podsića. Tako je i sa šimlom! Dok stariji Hodak zarezuje makljačkim nožem komad smreke što će skoro postati šimla, skida odjednom desetak godova. Ako su oni bliži srži stare smreke ili jele, vjerojatno dodiruje godove što su svjedočili vremenima između dva svjetska rata ili čak i ranije. Tako šimla povezuje prošlost i sadašnjost, tradiciju i nova vremena u kojima se nasljednici makljača sve više okreću svojim korijenima.
1718  Forum / Generalni chat / Poštovani Ličan! : OĹľujak 02, 2007, 08:47:45
Nažalost još tražim knjigu ovih autora, ako nađem javiti ću. Ovo  sam pronašao sasvim slučajno istražujući svoje prezime.
Pozdrav,  Mikos
1719  Forum / Generalni chat / PREZIMENA - Stanovništvo Like 1700-te god. : OĹľujak 02, 2007, 04:21:03
Stanovništvo Like oko 1700.
 
Naseljenici u ličkim selima 1700.

Gornji Kosinj – kranjci, doseljenici iz gornjeg pokupja (g.kotar); Butina, Golik, Grgurić, Jurković, Mance, Pleše, Prišlin, Podnar, Špoljarić, Žagar...

Krš (Srednji Kosinj) – pravoslavni vlasi naseljeni od turaka; Basta, Burcar, Ćormarković, Glumac, Javorina, Kokotović, Lastavica, Luben, Munjas, Paripović, Počuča, Uzelac, Zobenica...

Donji Kosinj – hrvati, doseljenici iz okolice Ogulina; Benčić, Biljan, Crnković, Delač, Klobučar, Majnarić, Sigurnjak, Štajduhar, Vidmar...

Široka Kula – pravoslavni vlasi, naseljeni iz zbjega kraj brinja; Cvjetičanin, Dejanović, Jelić, Jović, Korać, Kupica, Mileusnić, Paškaš, Sikerica, Vukelić, Zečević...

Perušić – pokatoličeni muslimani; Asančehajić, Kurkešević, Alešković, Hećimović, Bašić, Imbrešić, Zulić, Turić, Kulašević, Džotić, ...naseljeni bunjevci; Krumić, Lulić, Tomić, Rukavina... hrvati, doseljeni od otočca; Brajković, Kostelac, Kovačić, Orišković, Šimatović... kranjci, doseljeni iz gornjeg pokuplja; Grivičić, Jurković, Kolar, Klemenić, Štimac, Umić...

Mušaluk – kranjci, doseljeni iz gorskog kotara; (ne spominju se prezimena)

Drljača – kranjci, doseljeni iz gorskog kotara; (ne spominju se prezimena)

Strana – kranjci, doseljeni iz gorskog kotara; (ne spominju se prezimena)

Malo Selo – kranjci, doseljeni iz gorskog kotara; (ne spominju se prezimena)

Kaluđerovac – kranjci, doseljeni iz čabra i broda n/K; Crnković, Grgurić, Kruljac, Ožanić, Palijan, Podnar, Šebalj...

Budak – bunjevci, doseljeni iz primorja; Luketić, Marković, Mesić, Pavičić, Pavlinić, Vidović... hrvati, doseljeni iz okolice otočca; Jurković, Levarac, Toljan, Štimac, Špoljarić...

Pazarište – bunjevci iz krmpota; Vojnić, Miletić, Rupčić, Smolić, Vučković, Vlatković, Rogić, Tomić... hrvati, doseljeni iz vinodola; Marinac, Levar, Ružić, Biskupović, Pečinić, Hudoković, Hodak, Kalanj...

Smiljan – pravoslavni vlasi naseljeni od turaka; Basarić, Rogić, Gajić, Katić, Rajčević, Vujnović... hrvati doseljeni iz velebitskog primorja; Kovačić, Maras, Vrban, Mažuran, Devčić, Špalj, Miškulin, Krpan...

Kaniža Gospićka – pokatoličeni muslimani; Čanić, Jengić, Šabić, Turić...

Gospić – pokatoličeni muslimani; Alić, Asančajić, Asić, Fajdić, Hećimović, Jamičić, Šerić... doseljeni bunjevci; Bačić, Balenović, Brkljačić, Ćaćić, Dujić, Filipović, Ivezić, Japunčić, Krmpotić, Miletić, Pavelić, Starčević, Šikić, Tomljenović... hrvati doseljeni iz ledenica; Bubaš, Frković, Pađen, Smolčić, Svetić... hrvati doseljeni iz brinja i otočca; Alar, Bićanić, Božić, Brajković, Konjiković, Majeović, Nikšić, Mesić, Novaković, Orešković, ... kranjci doseljeni iz donjeg pokupja (karlovac); Binički, Jugović, Križ, Kruljac, Papež, Tarković, Sudar, Štimac, Žagar...

Lički Novi – hrvati doseljeni iz ledenica; Zduna, Galac, Tonković, Pađen, Jelačić, Belobrk, Šnajdar, Jerković, Magašić, Stilinović...

Ribnik – starosjedioci hrvati iz turskog vremena; Mudrovčić, Romić, Franić, Jurjević, Cindrić, ... kranjci iz g.kotara; Golik, Grgurić, Štimac, Palijan, Steile... pravoslavni vlasi, doseljeni iz bosne (grahovo); Sekula, Smoluč, Drakula, Radula, Počuča, Plečaš

Divoselo – pravoslavni vlasi naseljeni iz bukovice i zap.bosne; Bjegojević, Bukarica, Čubrilović, Dodig, Grijak, Konjac, Nafajda, Ostreva, Pjevač, Plečaš, Počuča, Popović, Sekulić, Tepšić, Vukovoj.

Počitelj – pravoslavni vlasi naseljeni od turaka iz bosne; Bobul, Čuturilo, Lubenović, Njegovan, Trkulja, Uzelac, Vitas, Vuksan.

Medak – pravoslavni vlasi naseljeni iz bosne, poslije turaka; Acketa, Capitlaka, Crnokrak, Čokeš, Didulica, Dragičević, Drobnjak, Glumac, Jađovul, Kalinica, Korać, Ljuština, Maoduša, Popović, Samotaka, Starčević, Škorić, Tarbuk, Vlajinić, Ugarak, Žegarac

Raduč – pravoslavni vlasi naseljeni od turaka; Bastaja, Bjelobaba, Crnobrnja, Čubrilo, Jalača, Korkut, Kulundžija, Ljevnajić, Ljuljak, Šobot

Mogorić – pravoslavni vlasi naseljeni iz bukovica; Banjeglav, Basarić, Borković, Đodan, Ilić, Janković, Kuduz, Maljković, Margaretić, Vučković

Vrebac – starosjedioci hrvati iz turskog vremena; Bobić, Butković, Cetinić, Kleković, Mandarić, Mikluščić, Tomaš,... pravoslavni vlasi naseljeni iz bosne; Bogdanul, Kokot, Korać, Narandža, Njegomir, Praskonja, Resman, Zelentur, Zoroje

Bilaj – pokatoličeni muslimani; Jurišić, Pozderac, Skender.. hrvatski doseljeni iz donjeg pokuplja; Fink, Mihelčić, Žagar

Barlete – doseljeni bunjevci; Jelinić, Krmpotić, Stipanović... doseljeni pravosl.vlasi iz bukovice; Mikšić, Ciganović, Rašeta, Sudar

Ostrovica – doseljeni hrvati iz vinodola; Bunčić, Kranjčević, Tomičić, Vraničić... doseljeni prav.vlasi iz bukovice; Čuturilo, Polovina, Kekić, Rajšić, Savatović, Teslić

Lovinac – doseljeni bunjevci iz baga (karlobag); Blažević, Brkić, Pavičić, Perpić, Sekulić, Šarić.. kranjci iz g.kotara; Zdunić

Lič.Cerje – doseljeni bunjevci iz podvelebita; Balen, Brkljačić, Japunčić, Matovinović, Vrkljan

Ričice – doseljeni bunjevci iz podvelebita i senja; Knežević, Peršić, Rupčić, Skorup, Tomičić

Smokvić – doseljeni bunjevci iz okolice senja; Krpan, Pavelić, Pavičić, Šarić, Tomljenović

Sveti Rok – doseljeni bunjevci iz podvelebita; Babić, Ivezić, Katalinić, Pasuović, Smolčić, Vidaković, Vrkljan..

Bruvno – pravoslavni vlasi naseljeni od turaka; Bolović, Bulj, Čubrilović, Divjak, Guteša, Kečina, Krneta, Krtinić, Kasulja, Malbaša, Miljuš, Plečaš, Radmanović...

Mazin – pravoslavni vlasi naseljeni od turaka iz istočne bosne; Drakulj, Gvozden, Kekilolović, Pijuk, Starješina, ..

Udbina – doseljeni bunjevci iz podvelebita; Bižanović, Blažan, Ivković, Mesić, Jurčić, Robić, Rajković, Fumić, Sertić,... doseljeni kranjci iz g.kotara; Pezelj, Tičac, Mance, Krznarić, Novačić, Sabljak.

Rebić Udbinski – pravoslavni vlasi naseljeni od turaka; Ćosić, Ćuk, Momčilović, Sekula, Trkulja, Vukoder

Mutilić – starosjedioci hrvati iz turskog vremena; Augustić, Bakarić, Cvitković, Dubravčić, Gašperović, Valentić... prav.vlasi naseljenji od turaka iz bosne; Basara, Basta, Dopuđa, Hajduk, Komadina, Krnjajić, Lončar, Oštrokapa, Uzelac

Visuć Krbavski – pravoslavni vlasi naseljeni iz bukovice; Banović, Baraković, Jančić, Javorović, Kosanović, Pozmanović, Prica, Prodanović, Vranješ, Žutić

Komić – pravoslavni vlasi naseljeni iz bukovice; Batinić, Ćurčić, Grozdanić, Opačić, Ružić, Momčilović

Mekinjar – pravoslavni vlasi naseljeni od turaka iz podrinja; Bastaja, Bosnić, Kliska, Pokonj, Repatulj, Šegan, Trkul, Zorul

Pisač – pravoslavni vlasi iz zbjega u brinju; Borić, Grbić, Končar, Svilar, Štetić, Vukmirović

Podlapača – doseljeni hrvati iz modruša; Blažan, Dasović, Fumić, Holjevac, Javor, Sertić, Udorović, Vuković

Jošane – pravoslavni vlasi koji su do tada bili nomadi; Arambašić, Cvijanović, Diklić, Mašić, Panjković.. pravoslavni vlasi naseljeni iz bukovice; Egić, Kurijac, Masnikosa, Mrkobrada, Radulović, Stojanović, Vlatković

Bunić – pravoslavni vlasi koji su do tada bili nomadi; Batinić, Božanić, Vranješević, Milošević, Rapajić, Vlaislavljević, Hinić, Domazetović, Sekezović, Sladić.. pravoslavni vlasi naseljeni iz bosne; Eror, Prica, Radule, ..

Pećane – pravoslavni vlasi naseljeni iz bukovice i bosne; Bižić, Budisavljević, Kreković, Masnikosa, Mihajlović, Pražić, Svilar

Korenica – pokršteni muslimani (na pravoslavlje): Agić, Ivanišević, Hajdović, Jandrić, Klašnić, Mikić, Mirilović, Petričić.. pravoslavni vlasi naseljeni iz zbjega kod otočca i plaškog; Boršenović, Čupurdija, Delić, Đotlić, Drakulić, Funduk, Glumac, Gnjatović, Govorčina, Vukobrat, Škorić, Šuput, Vardić, Žigić, Vujčić...

Otočac – hrvati starosjedioci prije turaka; Atalić, Bogdašić, Brajković, Ćorak, Dasović, Dubravčić, Dujmović, Furlan, Gomerčić, Kostelac, Ladišić, Laškarin, Mudrovčić, Orišković, Šimatović, Tonković

Kuterevo na Velebitu – kranjci naseljeni iz gor.kotara; Bartulac, Gerovac, Kranjčević, Lukšić, Šlipogar, Vrbanić... bunjevci naseljeni iz baga (karlobag); Prpić, Rogić, Rupčić, Babić, Katalinić, Rukavina...

Kompolje – kranjci naseljeni iz gor.kotara; Fajdetić, Filipčić, Šimunić, Majer, Šarinić

Krasno Polje – doseljeni bunjevci iz podvelebita; Devčić, Babić, Modrić, Vukelić

Biskup Brajković u svom izvještaju o Lici, 1702., dijeli ličko stanovništvo na plemenite hrvate, pokrštene turke, bunjevce, kranjce i vlahe šizmatike.
Među plemenite hrvate ubraja rodove s područja vinodola, senja, otočca, brinja i modruša, kao i ostatke onih hrvata koji su nadživjeli tursku vladavinu...
Pokršteni turci samo su uvjetno „turci“, jer se radi o islamiziranim stanovnicima like, koji su porijelom najvećim dijelom slaveni iz bosne.
Kranjci su lički doseljenici koji su došli iz gornjeg pokuplja, tj. hrvatski ili slovenski kajkavci, koje su štokavski hrvati prozvali „kranjcima“.
Bunjevci su vlaško polunomadsko stanovništvo katoličke vjere, potpuno slavenizirano. Porijeklom su iz srednje dalmacije (cetine), a „putovali“ su preko bukovice, ravnih kotara, podvelebitom do senja i dalje preko modruša. Jedan ogranak je završio čak u bačkoj, najvjerojatnije naseljen tamo od turaka.
Vlasi šizmatici su nomadi i polunomadi grkoistočne vjere. Ukoliko su porijeklom iz sjeverne dalmacije (bukovica) uglavnom su slavenizirani, dok su oni iz bosne i dublje iz dinarida još uvijek jakog romanskog karaktera. Na prostorima like bilo ih je od pamtivijeka; turcima su najprije bili saveznici, dok su se pod kraj turske vladavine razbježali u zbjegove kraj brinja i otočca, odakle se većina vratila u prijašnja naselja


izvor: A.Mohorovičić, M.Marković: Zbornik za narodni život i običaje, Knjiga 53, HAZU, Zagreb 1995.

preneseni podaci iz izvještaja senjskog biskupa Martina Borkovića, pisanog godine 1710.
1720  Forum / Vicevi / Žene i muškarci : OĹľujak 02, 2007, 11:12:20
Kakova je razlika između muškarca i rastovoga parketa?
Nikakova!
Ako se dobro posloži i jednoga i drugoga moreš gazit idući 40 godin.
 Stranica: 1 ... 113 114 [115]

UseBB Port by Gaia Lički forum ZK Stajnica | Powered by SMF 1.1.10. © 2005, Simple Machines LLC. All Rights Reserved.