Lički forum
Lički forum ZK Stajnica  
Studeni 28, 2014, 09:01:55 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
 
 Stranica: [1] 2
  Ispis  
Autor Tema: PREZIMENA - Stanovništvo Like 1700-te god.  (Posjeta: 42528 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
mikos
Novi član
*
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 1720



Profil Email
« : OĹľujak 02, 2007, 04:21:03 »

Stanovništvo Like oko 1700.
 
Naseljenici u ličkim selima 1700.

Gornji Kosinj – kranjci, doseljenici iz gornjeg pokupja (g.kotar); Butina, Golik, Grgurić, Jurković, Mance, Pleše, Prišlin, Podnar, Špoljarić, Žagar...

Krš (Srednji Kosinj) – pravoslavni vlasi naseljeni od turaka; Basta, Burcar, Ćormarković, Glumac, Javorina, Kokotović, Lastavica, Luben, Munjas, Paripović, Počuča, Uzelac, Zobenica...

Donji Kosinj – hrvati, doseljenici iz okolice Ogulina; Benčić, Biljan, Crnković, Delač, Klobučar, Majnarić, Sigurnjak, Štajduhar, Vidmar...

Široka Kula – pravoslavni vlasi, naseljeni iz zbjega kraj brinja; Cvjetičanin, Dejanović, Jelić, Jović, Korać, Kupica, Mileusnić, Paškaš, Sikerica, Vukelić, Zečević...

Perušić – pokatoličeni muslimani; Asančehajić, Kurkešević, Alešković, Hećimović, Bašić, Imbrešić, Zulić, Turić, Kulašević, Džotić, ...naseljeni bunjevci; Krumić, Lulić, Tomić, Rukavina... hrvati, doseljeni od otočca; Brajković, Kostelac, Kovačić, Orišković, Šimatović... kranjci, doseljeni iz gornjeg pokuplja; Grivičić, Jurković, Kolar, Klemenić, Štimac, Umić...

Mušaluk – kranjci, doseljeni iz gorskog kotara; (ne spominju se prezimena)

Drljača – kranjci, doseljeni iz gorskog kotara; (ne spominju se prezimena)

Strana – kranjci, doseljeni iz gorskog kotara; (ne spominju se prezimena)

Malo Selo – kranjci, doseljeni iz gorskog kotara; (ne spominju se prezimena)

Kaluđerovac – kranjci, doseljeni iz čabra i broda n/K; Crnković, Grgurić, Kruljac, Ožanić, Palijan, Podnar, Šebalj...

Budak – bunjevci, doseljeni iz primorja; Luketić, Marković, Mesić, Pavičić, Pavlinić, Vidović... hrvati, doseljeni iz okolice otočca; Jurković, Levarac, Toljan, Štimac, Špoljarić...

Pazarište – bunjevci iz krmpota; Vojnić, Miletić, Rupčić, Smolić, Vučković, Vlatković, Rogić, Tomić... hrvati, doseljeni iz vinodola; Marinac, Levar, Ružić, Biskupović, Pečinić, Hudoković, Hodak, Kalanj...

Smiljan – pravoslavni vlasi naseljeni od turaka; Basarić, Rogić, Gajić, Katić, Rajčević, Vujnović... hrvati doseljeni iz velebitskog primorja; Kovačić, Maras, Vrban, Mažuran, Devčić, Špalj, Miškulin, Krpan...

Kaniža Gospićka – pokatoličeni muslimani; Čanić, Jengić, Šabić, Turić...

Gospić – pokatoličeni muslimani; Alić, Asančajić, Asić, Fajdić, Hećimović, Jamičić, Šerić... doseljeni bunjevci; Bačić, Balenović, Brkljačić, Ćaćić, Dujić, Filipović, Ivezić, Japunčić, Krmpotić, Miletić, Pavelić, Starčević, Šikić, Tomljenović... hrvati doseljeni iz ledenica; Bubaš, Frković, Pađen, Smolčić, Svetić... hrvati doseljeni iz brinja i otočca; Alar, Bićanić, Božić, Brajković, Konjiković, Majeović, Nikšić, Mesić, Novaković, Orešković, ... kranjci doseljeni iz donjeg pokupja (karlovac); Binički, Jugović, Križ, Kruljac, Papež, Tarković, Sudar, Štimac, Žagar...

Lički Novi – hrvati doseljeni iz ledenica; Zduna, Galac, Tonković, Pađen, Jelačić, Belobrk, Šnajdar, Jerković, Magašić, Stilinović...

Ribnik – starosjedioci hrvati iz turskog vremena; Mudrovčić, Romić, Franić, Jurjević, Cindrić, ... kranjci iz g.kotara; Golik, Grgurić, Štimac, Palijan, Steile... pravoslavni vlasi, doseljeni iz bosne (grahovo); Sekula, Smoluč, Drakula, Radula, Počuča, Plečaš

Divoselo – pravoslavni vlasi naseljeni iz bukovice i zap.bosne; Bjegojević, Bukarica, Čubrilović, Dodig, Grijak, Konjac, Nafajda, Ostreva, Pjevač, Plečaš, Počuča, Popović, Sekulić, Tepšić, Vukovoj.

Počitelj – pravoslavni vlasi naseljeni od turaka iz bosne; Bobul, Čuturilo, Lubenović, Njegovan, Trkulja, Uzelac, Vitas, Vuksan.

Medak – pravoslavni vlasi naseljeni iz bosne, poslije turaka; Acketa, Capitlaka, Crnokrak, Čokeš, Didulica, Dragičević, Drobnjak, Glumac, Jađovul, Kalinica, Korać, Ljuština, Maoduša, Popović, Samotaka, Starčević, Škorić, Tarbuk, Vlajinić, Ugarak, Žegarac

Raduč – pravoslavni vlasi naseljeni od turaka; Bastaja, Bjelobaba, Crnobrnja, Čubrilo, Jalača, Korkut, Kulundžija, Ljevnajić, Ljuljak, Šobot

Mogorić – pravoslavni vlasi naseljeni iz bukovica; Banjeglav, Basarić, Borković, Đodan, Ilić, Janković, Kuduz, Maljković, Margaretić, Vučković

Vrebac – starosjedioci hrvati iz turskog vremena; Bobić, Butković, Cetinić, Kleković, Mandarić, Mikluščić, Tomaš,... pravoslavni vlasi naseljeni iz bosne; Bogdanul, Kokot, Korać, Narandža, Njegomir, Praskonja, Resman, Zelentur, Zoroje

Bilaj – pokatoličeni muslimani; Jurišić, Pozderac, Skender.. hrvatski doseljeni iz donjeg pokuplja; Fink, Mihelčić, Žagar

Barlete – doseljeni bunjevci; Jelinić, Krmpotić, Stipanović... doseljeni pravosl.vlasi iz bukovice; Mikšić, Ciganović, Rašeta, Sudar

Ostrovica – doseljeni hrvati iz vinodola; Bunčić, Kranjčević, Tomičić, Vraničić... doseljeni prav.vlasi iz bukovice; Čuturilo, Polovina, Kekić, Rajšić, Savatović, Teslić

Lovinac – doseljeni bunjevci iz baga (karlobag); Blažević, Brkić, Pavičić, Perpić, Sekulić, Šarić.. kranjci iz g.kotara; Zdunić

Lič.Cerje – doseljeni bunjevci iz podvelebita; Balen, Brkljačić, Japunčić, Matovinović, Vrkljan

Ričice – doseljeni bunjevci iz podvelebita i senja; Knežević, Peršić, Rupčić, Skorup, Tomičić

Smokvić – doseljeni bunjevci iz okolice senja; Krpan, Pavelić, Pavičić, Šarić, Tomljenović

Sveti Rok – doseljeni bunjevci iz podvelebita; Babić, Ivezić, Katalinić, Pasuović, Smolčić, Vidaković, Vrkljan..

Bruvno – pravoslavni vlasi naseljeni od turaka; Bolović, Bulj, Čubrilović, Divjak, Guteša, Kečina, Krneta, Krtinić, Kasulja, Malbaša, Miljuš, Plečaš, Radmanović...

Mazin – pravoslavni vlasi naseljeni od turaka iz istočne bosne; Drakulj, Gvozden, Kekilolović, Pijuk, Starješina, ..

Udbina – doseljeni bunjevci iz podvelebita; Bižanović, Blažan, Ivković, Mesić, Jurčić, Robić, Rajković, Fumić, Sertić,... doseljeni kranjci iz g.kotara; Pezelj, Tičac, Mance, Krznarić, Novačić, Sabljak.

Rebić Udbinski – pravoslavni vlasi naseljeni od turaka; Ćosić, Ćuk, Momčilović, Sekula, Trkulja, Vukoder

Mutilić – starosjedioci hrvati iz turskog vremena; Augustić, Bakarić, Cvitković, Dubravčić, Gašperović, Valentić... prav.vlasi naseljenji od turaka iz bosne; Basara, Basta, Dopuđa, Hajduk, Komadina, Krnjajić, Lončar, Oštrokapa, Uzelac

Visuć Krbavski – pravoslavni vlasi naseljeni iz bukovice; Banović, Baraković, Jančić, Javorović, Kosanović, Pozmanović, Prica, Prodanović, Vranješ, Žutić

Komić – pravoslavni vlasi naseljeni iz bukovice; Batinić, Ćurčić, Grozdanić, Opačić, Ružić, Momčilović

Mekinjar – pravoslavni vlasi naseljeni od turaka iz podrinja; Bastaja, Bosnić, Kliska, Pokonj, Repatulj, Šegan, Trkul, Zorul

Pisač – pravoslavni vlasi iz zbjega u brinju; Borić, Grbić, Končar, Svilar, Štetić, Vukmirović

Podlapača – doseljeni hrvati iz modruša; Blažan, Dasović, Fumić, Holjevac, Javor, Sertić, Udorović, Vuković

Jošane – pravoslavni vlasi koji su do tada bili nomadi; Arambašić, Cvijanović, Diklić, Mašić, Panjković.. pravoslavni vlasi naseljeni iz bukovice; Egić, Kurijac, Masnikosa, Mrkobrada, Radulović, Stojanović, Vlatković

Bunić – pravoslavni vlasi koji su do tada bili nomadi; Batinić, Božanić, Vranješević, Milošević, Rapajić, Vlaislavljević, Hinić, Domazetović, Sekezović, Sladić.. pravoslavni vlasi naseljeni iz bosne; Eror, Prica, Radule, ..

Pećane – pravoslavni vlasi naseljeni iz bukovice i bosne; Bižić, Budisavljević, Kreković, Masnikosa, Mihajlović, Pražić, Svilar

Korenica – pokršteni muslimani (na pravoslavlje): Agić, Ivanišević, Hajdović, Jandrić, Klašnić, Mikić, Mirilović, Petričić.. pravoslavni vlasi naseljeni iz zbjega kod otočca i plaškog; Boršenović, Čupurdija, Delić, Đotlić, Drakulić, Funduk, Glumac, Gnjatović, Govorčina, Vukobrat, Škorić, Šuput, Vardić, Žigić, Vujčić...

Otočac – hrvati starosjedioci prije turaka; Atalić, Bogdašić, Brajković, Ćorak, Dasović, Dubravčić, Dujmović, Furlan, Gomerčić, Kostelac, Ladišić, Laškarin, Mudrovčić, Orišković, Šimatović, Tonković

Kuterevo na Velebitu – kranjci naseljeni iz gor.kotara; Bartulac, Gerovac, Kranjčević, Lukšić, Šlipogar, Vrbanić... bunjevci naseljeni iz baga (karlobag); Prpić, Rogić, Rupčić, Babić, Katalinić, Rukavina...

Kompolje – kranjci naseljeni iz gor.kotara; Fajdetić, Filipčić, Šimunić, Majer, Šarinić

Krasno Polje – doseljeni bunjevci iz podvelebita; Devčić, Babić, Modrić, Vukelić

Biskup Brajković u svom izvještaju o Lici, 1702., dijeli ličko stanovništvo na plemenite hrvate, pokrštene turke, bunjevce, kranjce i vlahe šizmatike.
Među plemenite hrvate ubraja rodove s područja vinodola, senja, otočca, brinja i modruša, kao i ostatke onih hrvata koji su nadživjeli tursku vladavinu...
Pokršteni turci samo su uvjetno „turci“, jer se radi o islamiziranim stanovnicima like, koji su porijelom najvećim dijelom slaveni iz bosne.
Kranjci su lički doseljenici koji su došli iz gornjeg pokuplja, tj. hrvatski ili slovenski kajkavci, koje su štokavski hrvati prozvali „kranjcima“.
Bunjevci su vlaško polunomadsko stanovništvo katoličke vjere, potpuno slavenizirano. Porijeklom su iz srednje dalmacije (cetine), a „putovali“ su preko bukovice, ravnih kotara, podvelebitom do senja i dalje preko modruša. Jedan ogranak je završio čak u bačkoj, najvjerojatnije naseljen tamo od turaka.
Vlasi šizmatici su nomadi i polunomadi grkoistočne vjere. Ukoliko su porijeklom iz sjeverne dalmacije (bukovica) uglavnom su slavenizirani, dok su oni iz bosne i dublje iz dinarida još uvijek jakog romanskog karaktera. Na prostorima like bilo ih je od pamtivijeka; turcima su najprije bili saveznici, dok su se pod kraj turske vladavine razbježali u zbjegove kraj brinja i otočca, odakle se većina vratila u prijašnja naselja


izvor: A.Mohorovičić, M.Marković: Zbornik za narodni život i običaje, Knjiga 53, HAZU, Zagreb 1995.

preneseni podaci iz izvještaja senjskog biskupa Martina Borkovića, pisanog godine 1710.
Evidentirano
Ličan
Novi član
*
Offline Offline

Postova: 518


Profil
« Odgovor #1 : OĹľujak 02, 2007, 05:56:56 »

Mikos,
koji je puni naziv knjige i da li se u njoj nalaze prezimena i za brinjski kraj.
Evidentirano
mikos
Novi član
*
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 1720



Profil Email
« Odgovor #2 : OĹľujak 02, 2007, 08:47:45 »

Nažalost još tražim knjigu ovih autora, ako nađem javiti ću. Ovo  sam pronašao sasvim slučajno istražujući svoje prezime.
Pozdrav,  Mikos
Evidentirano
Vranik
Novi član
*
Offline Offline

Postova: 61



Profil
« Odgovor #3 : Rujan 22, 2007, 10:50:04 »

Popis Biskupa Martina Brajkovića 1700. godine,
Zagreb 1889:  Radoslav Lopašić: Spomenici hrvatske Krajine : knjiga III : od godine 1693 do 1780, stranica 190-192

Za Brinje i Gatska poslje 1689. godine,
Zagreb 1962: Stjepan Pavičić: Seobe i naselja u Lici,
stranica 171 - 185

Inače,

Popis Like i Krbave 1712. godine, 2.8 MB.pdf
"Correniza, Punich, Podlopachi, Jossani, Mekinara, Udbina, Comik, Brunu, Zermany, Grachachu, Louinchani, Plochani, Raduz, Belai, Osterviza, Perusichiu, Kaliuderouchu, Novi, Divosellu, Ribnig, Medak, Pazarischih, Mogorichiu, Musa Luku, Sirokoi kulj, Budeku"
Evidentirano
Lipice
Novi član
*
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 1127


http://www.facebook.com/#!/groups/44928721496/

351463115 lipicetv@hotmail.com
Profil WWW
PDF
« Odgovor #4 : Rujan 23, 2007, 01:47:18 »

@ Vranik

Fala ti na kopiranoj knjigi Namigujem i svoje prezime sam nasal i ne pise Vallacius Namigujem kraj njega...

Malo je tece za citat sve je na latinskom i staronjemackom napisano ali ide...
Evidentirano

Lee Chan 4 life
Ličan
Novi član
*
Offline Offline

Postova: 518


Profil
« Odgovor #5 : Rujan 23, 2007, 10:31:41 »

Dečki, hvala na PDF-u "Popis Like i Krbave". Knjigu sam čitao ali s njom treba biti oprezan. Sadrži dosta podataka i povijesnih dokumenata koji se nalaze u Grazu i radio ju je Austrijanac. Ograničila se isključivo na sadašnju južnu Liku. Mislim da je Pavičić i njegova knjiga "Seobe i naselja u Lici" za sada najbolja knjiga ove vrste u Lici. Izdavač "Popisa Like i Krbave" je Srpsko kulturno društvo Prosvjeta.
Evidentirano
Lipice
Novi član
*
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 1127


http://www.facebook.com/#!/groups/44928721496/

351463115 lipicetv@hotmail.com
Profil WWW
SDK
« Odgovor #6 : Rujan 23, 2007, 11:19:03 »

Da u pravu si i taj link vec duze jimam

http://www.skdprosvjeta.com/pdf/9.pdf

ali ipak mislim da ni sve tu bas krivo...

Jer ipak je tu knjigu financirala nasa Vlada ili bolje receno ministarstvo znanosti i tehnoligije. Pa nemislim da je neka vrsta propagande


Univ.-Prof. Dr. Karl Kaser jie Austrijanac

http://www-gewi.uni-graz.at/staff/kaser/

evo malo i o njemu....

I vie druge sam malo procesljal da vidim ...

Univ-Doz. Dr. Hannes Grandits
(vec me prezime podsica na Gradiscankog Rvata, tamo oko mesta Stinatz ili na hrvatski Stinjaki)
Je pisal knjige o rvatskim seljacima i kako su zivili u sistemu "Zadruge" primjer Lekenik / Bobovac.


prof. dr. sc. Drago Roksandić
predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest
i pročelnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Evidentirano

Lee Chan 4 life
Vranik
Novi član
*
Offline Offline

Postova: 61



Profil
« Odgovor #7 : Rujan 23, 2007, 12:34:10 »

Citat: "Ličan"
Dečki, hvala na PDF-u "Popis Like i Krbave". Knjigu sam čitao ali s njom treba biti oprezan. Sadrži dosta podataka i povijesnih dokumenata koji se nalaze u Grazu i radio ju je Austrijanac. Ograničila se isključivo na sadašnju južnu Liku. Mislim da je Pavičić i njegova knjiga "Seobe i naselja u Lici" za sada najbolja knjiga ove vrste u Lici. Izdavač "Popisa Like i Krbave" je Srpsko kulturno društvo Prosvjeta.


Karl Kaser (predgovor), Drago Roksandić (pogovor) i njihov zaključak je netoćan.

Popis Like i Krbave 1712. godine je toćan. Ali nisu svi stanovnici navedeni.

Moji žive u Lovincu od 1691 do danas a nisu u popisu Like i Krbave 1712. godine.
U popisu Biskupa Martina Brajkovića 1700. godine jesu.

Gospić, Ričice, Ličko Cerje, Vrebac itd. nema u popisu Like i Krbave 1712. godine.
U popisu Biskupa Martina Brajkovića 1700. godine ih ima.

Wallachen (Vlasi) se spominje u popisu Like i Krbave 1712. godine. Bunjewatzen (Bunjevci) ne.
U popisu Biskupa Martina Brajkovića 1700. godine se spominju.

Izvješće Biskupa Sebastijana Glavinića 1695. godine Svetoj Stolici
spominje da ima 3000 katolika i 3000 shizmatika u Lici 1695. godine

Izvješće Biskupa Benedikta Bedekovića 1708. godine Svetoj Stolici
spominje 13000 katolika i 1400 shizmatika u Lici 1708. godine

Zagreb 2003: Mile Bogović: Senjsko-Modruška ili Krbavska Biskupija,
stranica 135 i 156
Evidentirano
Ličan
Novi član
*
Offline Offline

Postova: 518


Profil
« Odgovor #8 : Rujan 23, 2007, 08:26:11 »

Bravo dečki, vidi se da puno čitate našu povijest. "Popis..." ne daje cjelovito stanje  iz neznam kojih razloga. Zato ga treba nadopuniti popisom biskupa Brajkovića i Bedekovića. Svakako proučite literaturu našeg sadašnjeg biskupa Bogovića, osobito njegova "Izvješća senjskih biskupa Svetoj stolici" i još neke druge. Interesantna je knjiga Josipa Burića "Biskupije Senjska i Modruška u XVIII. stoljeću", pa još neke.
Brajkovića i Bedekovića treba pročitati...
Problem je u tome što se o nekim događajima piše segmetarno tako da to gradivo ne daje cjelovito stanje o određenom problemu. Knjiga daje dosta povijesnih činjenica ali smatram da ne daje sve i to treba reći da se ne dođe u zabludu.
Kaser sam priznaje da je te dokumente slučajno našao u arhivu u Grazu i nitko ne može tvrditi da li su autentični, cjeloviti i za koje su svrhe rađeni.
Očekujem odgovor.
Evidentirano
Lipice
Novi član
*
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 1127


http://www.facebook.com/#!/groups/44928721496/

351463115 lipicetv@hotmail.com
Profil WWW
« Odgovor #9 : Rujan 23, 2007, 09:23:53 »

A kej uvik tu je jigral novac i moc svoju ulogu plus politika...

Tjekom je bilo interesantno u tuo vrime crkvi a i mocnicima kuliko cedu poreza ili desetine ubrat... Ja mislim da je to i razlog ca su i neki presli u vu ili nu crkvu. Kej danas drzavljanstvo... mislim da ako si bil katolik da si mogal puno dalje dogurat nego ako si bil pravoslavac ili musliman ALI izto tako kej nekatolik si manje poreza placal.

Barem ja tako mislim...

Nazalost jako malo podataka se najde o nasem kraju.

Ali mislim ako vako dalje skupljamo podatke sa svi strana pa mozda bolje naucimo kako je to tad zapravo bilo... Steta ca neznam arapski jer i u Stanbulu jima izto sigurno puno podataka iz naseg kraja... a neznam ki bi to mogal sve lipo prevest.. jer oni jimadu izto kej Vatikan jake arhive
Evidentirano

Lee Chan 4 life
zeljko62
Novi član
*
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 99


Profil
« Odgovor #10 : Rujan 22, 2008, 10:28:53 »

Poštovani gospodine Mikos zamolio bih za odgovor ukoliko raspolažete sa meni veoma interesantnim informacijama- obitelj ŠporčićIvice i Anke rođ. Jurković iz kutereva.Unaprijed se zahvaljujem Željko.
Evidentirano

ŽAC
mikos
Novi član
*
Offline Offline

Spol: Muški
Postova: 1720



Profil Email
« Odgovor #11 : Rujan 22, 2008, 10:42:54 »

Poštovani Željko!
Nažalost ne mogu Vam pomoć, ne znam nikoga od navedenih ali možda netko pročita pa pomogne.
Pozdrav!
Evidentirano
Hrvatin
Novi član
*
Offline Offline

Postova: 5


Profil Email
« Odgovor #12 : Rujan 23, 2011, 11:05:58 »

Evo, upravo sad gledam izvješće biskupa Brajkovića iz 1700. u Spomenicima hrvatske Krajine (str. 190.)
http://dizbi.hazu.hr/?documentIndex=1&docid=1977&page=0&showDocuments=1


Koliko vidim, u izvješću se ne spominju "Kranjci". Štoviše, gotovo svugdje gdje u uvodnom postu piše da žive "Kranjci", u Brajkovićevom opisu stoji da žive Hrvati.

Npr.
Kaluđerovac:
"Kaludieruvacz bonis duobus horis, ubi 20 domus catholicorum Croatarum
habitant; est modo ibi dirruta ecclesia filialis, sed suo tempore est capax ut fiat parochialis, vel ibi in continuo habitantem capellanum teneat parochus Perussichianus."

Mušaluk:
"In antiquo Budak alias Mussaluk dicto, est ex lapidibus opere domini patris Messich facta
ecclesia, ubi sunt Croatorum 30 domus. Hoc totum administrat pater
Messich cum uno capellano, quem ex decimis ab omnibus collectis alit."

Brušane:
"Est dirruta ecclesia s. Martini, in cujus fundamentis ex
ligno est extructa residuitas, ecclesia modo est filialis, sed ob animarum multitudinem, quorum capax est locus circum vicinus (et modo sunt 20 domus catholicorum Croatorum) debebit fundari parochialis."


Također, u onom Brajkovićevom izvješću o pobuni u Lici iz 1702. (str. 214.-216.), Brajković je za "Kranjce" napisao da su to doseljenici iz pograničnog područja prema Kranjskoj i da ih zato drugi zovu "Kranjci", ali da oni sami sebe nazivaju Hrvatima.
"Quartus populus est eorum, qui ex partibus vicinioribus Carniole venit ad incolendas aliquas terras Licae, et ideo dicuntur Carnioli ab alliis, illi vero se Croatas apellant, ad omnium aliorum distinctionem." (str. 216.)


Ni u jednom izvješću nisam našao da se spominju prezimena. Možete li mi možda reći gdje bi se to moglo naći?
« Zadnja izmjena: Rujan 23, 2011, 12:17:18 Hrvatin » Evidentirano
Ličan
Novi član
*
Offline Offline

Postova: 518


Profil
« Odgovor #13 : Rujan 24, 2011, 10:20:44 »

Ima dosta stare literature od A. Starčevića i drugih gdje se spominju Kranjci. To je posebno bitno za Brinjski kraj gdje je taj termin ostao dugo u narodnom govoru. Pogledajte više u našoj monografiji "Stajnica i okolica", osobito o rodovima i migracijama.
Evidentirano
Hrvatin
Novi član
*
Offline Offline

Postova: 5


Profil Email
« Odgovor #14 : Rujan 25, 2011, 01:21:01 »

Ima dosta stare literature od A. Starčevića i drugih gdje se spominju Kranjci. To je posebno bitno za Brinjski kraj gdje je taj termin ostao dugo u narodnom govoru. Pogledajte više u našoj monografiji "Stajnica i okolica", osobito o rodovima i migracijama.

Pogledao sam "Stajnicu i okolicu" i nema ništa novo. Kod spominjanja "petero naroda" (Hrvati, Kranjci, Bunjevci, Vlasi, novokršteni muslimani) poziva se na izvješće biskupa Brajkovića iz 1702. god.
No, kao što sam već rekao, Brajković u tom izvješću (SPH III, str. 216.) za doseljenika iz Pokuplja ne kaže da su "Kranjci", već da ih drugi zovu "Kranjcima", ali da oni sami sebe nazivaju Hrvatima.
Uostalom, i iz drugih listinama koje je Lopašić skupio, očito je da su doseljenici iz Pokuplja Hrvati, i da se tako nazivaju.



No, mene najviše zanima ovo...
Citat: Vranik
Moji žive u Lovincu od 1691 do danas a nisu u popisu Like i Krbave 1712. godine.
U popisu Biskupa Martina Brajkovića 1700. godine jesu.

Gdje to Brajković spominje prezimena?

Koliko sam ja vidio, u Brajkovićevom popisu župa Like i Krbave 1700. (SHP III, str. 189.-192.), navode se imena župa, te koliko ima kuća, i njihov narodnosni sastav (Hrvati, Bunjevci, Vlasi šizmatici i novokršćani... nema "Kranjaca").
Ne spominju se prezimena.
« Zadnja izmjena: Rujan 25, 2011, 01:23:46 Hrvatin » Evidentirano
 Stranica: [1] 2
  Ispis  
 
Skoči na:  

UseBB Port by Gaia Lički forum ZK Stajnica | Powered by SMF 1.1.10. © 2005, Simple Machines LLC. All Rights Reserved.