Lički forum
Lički forum ZK Stajnica  
Kolovoz 09, 2020, 01:20:32 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
 
 Stranica: 1 [2]
  Ispis  
Autor Tema: PREZIMENA - Stanovništvo Like 1700-te god.  (Posjeta: 140235 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Ličan
Novi član
*
Offline Offline

Postova: 530


Profil
« Odgovor #15 : Rujan 25, 2011, 10:01:18 »

Prijatelju, pogledaj Stjepana Pavičića "Seobe i naselja u Lici" (Gospić 1990). Tu ti je najbolje pojašnjeno o stanovništvu u Lici i pravcima migracija. Jedna vrlo složena i nikada temeljito istražena problematika. Vidi također zbornike I i II Identitet Like: korijeni i razvitak, koje je nedavno izdao Institut Ivo Pilar.
Evidentirano
Hrvatin
Novi član
*
Offline Offline

Postova: 5


Profil Email
« Odgovor #16 : Rujan 29, 2011, 02:28:13 »

Prijatelju, pogledaj Stjepana Pavičića "Seobe i naselja u Lici" (Gospić 1990). Tu ti je najbolje pojašnjeno o stanovništvu u Lici i pravcima migracija. Jedna vrlo složena i nikada temeljito istražena problematika. Vidi također zbornike I i II Identitet Like: korijeni i razvitak, koje je nedavno izdao Institut Ivo Pilar.
Ne bih se baš složio. Mislim da su migracije i etničko podrijetlo stanovništva na području Like bolje istraženi, nego npr. migracije u drugim dijelovima Hrvatske.

Čitao sam Pavičića i, ako se dobro sjećam, i on smatra da je ovo "Kranjci" samo nadimak za hrvatske doseljenike iz Gorskog kotara i Pokuplja.
A na ono moje drugo pitanje, nema odgovor.
« Zadnja izmjena: Rujan 29, 2011, 02:40:28 Hrvatin » Evidentirano
Hrvatin
Novi član
*
Offline Offline

Postova: 5


Profil Email
« Odgovor #17 : Rujan 29, 2011, 02:30:51 »

Inače, evo tog famoznog popisa biskupa Brajkovića iz 1700. god., na koji se svi pozivaju.

Popis župa na području Like i Krbave 1700.
-------------------
Nota parochiarum cum suis ecclesiis, quae actu sunt sine fundatione et dotatione debita, et quae pro necessitatate domini ovium ad erigendum sunt in diversis episcopatus Segniensis et Modrusiensis seu Corbaviensis partibus:

In districtu Lika:

Kosin, s. Hieronimi ecclesia intitulata, noviter erecta in superiori pago. Ibi alitur parochus ex decimis et stola miserabiliter; sunt ultra 50 domus catholicorum bonorum. In inferiori pago poene totidem domus sunt catholicorum; modo curatum expedivi ob loci distantiam, dependentem a parocho. Habet ecclesia ex ligno s. Anthonii; istam curat, administrat sacramenta etiam Kuteriensibus, et dicimis ali cepit sicut parochus. In inferiori pago fundanda erit quoque parochia ob locorum distantiam et populi multitudinem, vel capellanus debebit ibidem continuo esse habitans.

In districtu Kosin tantum spatium terrae occuparunt schismatici, quantum catholici, et tenentunum suum parochum a nemine dependentem.

Perussichi, s. Crucis ecclesia noviter extructa ex lapidibus, alit parochum ex decimis; sunt neo christiani ad 80 domus.
Distat a Perussich
Kaludieruvacz bonis duobus horis, ubi 20 domus catholicorum Croatarum habitant; est modo ibi dirruta ecclesia filialis, sed suo tempore est capax ut fiat parochialis, vel ibi in continuo habitantem capellanum teneat parochus Perussichianus.

Pazarische. Assumptae Mariae virginis noviter errecta ecclesia. Parochus vivit ex collecturis, quos catholici Valachi alias Bunievczi contribuant, quorum domus plurimae. Est sub Pazarische antiqua ecclesia penes Ostroviczam arcem distans a parochia bonis 30 (?) horis, quae ob habitantium multitudinem vel debebit esse parochialis, vel contmuo uno cappelano providere debebit.

Smiljani. Ecclesia antiqua dirruta modo ex lignis facta, circa quam 40 domus Bunyevaczorum vivunt. Petunt parochum, quern promitunt collecturis solitis alere.
Sub Smiljani sunt 17 domus schismaticorum.

Brusane. Est dirruta ecclesia s. Martini, in cujus fundamentis ex ligno est extructa residuitas, ecclesia modo est filialis, sed ob animarum multitudinem, quorum capax est locus circum vicinus (et modo sunt 20 domus catholicorum Croatorum) debebit fundari parochialis.

Novi. S. Antonii ecclesia ex ligno exstructa sub pede colis illius, in quo arx cernitur. Vivit parochus ex decimis, quas contribuunt neo-christianorum domus aliquos.
Sub Novi est Devoszelo, quern incolunt 70 domus Valachorum schismaticorum et alunt illorum parochum.

Budak novum et antiquum cum Siroka kula: In novo Budak ecclesia s. Josephi ex ligno, ubi cernuntur ad 30 dom. cath. In antiquo Budak alias Mussaluk dicto, est ex lapidibus opere domini patris Messich facta ecclesia, ubi sunt Croatorum 30 domus. Hoc totum administrat pater Messich cum uno capellano, quem ex decimis ab omnibus collectis alit.
Sub Široka kula sunt ad 50 domus scismaticorum, et alunt suum sacerdotem.

Belaj: S. Leopoldi olim meczit Turcarum templum; habet meros neochristianos, et alit parochum ex decimis.

Ribnik: S. Petri et Pauli templum ex ligno, officiat ibidem parochus ex Belay et illi dantur decimae. Peterit seperatim fieri parochialis.

Ostrovicza sub Belay est arx, quae sub se habet ad 40 dom schismaticorum, et tenet parochum suum.

Pochitely sub Ribnik numerus ad 40 dom. schismaticorum cum suo parocho.

Wrebacz domus schismaticorum ad 40 cum suo parocho.

Mogorich domus schismat. 100 et suum parochum.

Raduch et Plocha schismat. domus 120 et duos parochos.

Medak schismaticorum dom. 110 et suum parochum.

Lovinacz: S. Michalis ecclesia noviter errecta, continet sub se 80 domus Valachorum Bunyevaczorum, alit parochum ex collecturis.
Sub Lovinacz reperiuntur incolatae domus ad 30 schismaticorum.
Hic duo parochi esse debebunt, quia sunt et duae ecclesiae bene ad invicem distantes, difficilem passum duorum fluviorum, qui qualibet ad pluvia exundare solent et redunt inpertransibilem passum.
In monte Velebich etiam nunc cernitur dirruta ecclesia S. Joannis bapt., olim et nunc miraculis clarissima, ad quam et catholici et schismatici et ipsi Turcae ex longenquis partibus devotionis gratia confluunt, votaque faciunt. In hac ecclesia dicitur misse caput s. Joannis baptistae.

Grachacz sunt modo 15 domus catholicorum, debebit extrui parochia. Et schismaticorum domus circiter 200 cum parochis.

Zvonigrad. Usque ad uncas, id est limites, constitutes inter nos Turcum et Venetum, duo magni pagi esse poterunt cum suis pastoribus Actu sunt schismaticorum ad 80 dom. cum parocho.

In Corbavia:

Bruvno: nunc cernuntur incolatae domus schismaticorum ad 50 cum parocho.

Romich: schismaticorum villa cum sacerdote.

Kuriak: sub castello et Sridnja Gora duo pagi schismaticorum cum parocho.

Udbina: nunc numerat catholicorum Bunyevaczorum ad 20 domus.

Visuch: sub Udbina schismaticorum villa.

Mekinar: schismaticorum villae duae cum parocho.

Pisacz: schismaticorum villa cum parocho.

Podlapacz: Actu est curatus unus, alitur ex decimis, quas illi contribuunt catholici in 40 domus habitantes.

Jossane: sunt duae villae schismaticorum cum suo parocho.

Bunich: sunt octo domus neo christianorum.
Valachorum autem schismaticorum ad 120 domus cum duobus parochis.

Korenicza: schismaticorum 80 domus cum suo parocho.


Ultra Capellam montem.

Jessenicze: modo nullus reperiatur. (?)

Plasky: Valachorum schismaticorum ad 110 domus cum parocho.

Tersich: sunt aliquae domus catholicorum penes unam ecclesiam necdum reparatam. Schismaticorum quoque parochia.

Poloy: est dirruta ecclesia s. Michaelis.
Schismaticorum parochia.

Barilovich: schismaticorum parochia.

Skrad: schismaticorum bonus numerus cum parocho.

Blagay et Kremen: est antiqua ecclesia parochialis s. Spiritus cum cemiterio; modo circa illam circa 30 domus catholicorum.
Est etiam parochia schismaticorum.

Borissicza: ex una parte sunt penes dirrutam ecclesiam s. Georgii catholici Croatae.
Ex altera parte schismaticorum parochus.

Slunj: penes se collocarunt aliquae domus catholicorum.
Sunt etiam aliqui scnismatici collocati.

Ladonye polje: hic locus est catholicorum, quem seminare inceperunt aliqui christiani et tendunt versus Tersacz.

Byhachy: in insula Wnae penes praesidium reperiuntur ad 30 domus bonorum catholicorum, quibus singulis mensibus mitto unum sacerdotem, et datur a Turcis facultus illis sacramenta administrandi.

Tohunj: ecclesia s. Joannis bapt. errecta, parochus vivit misere ex colecturis et stipendio.

Dubrava: est parochia schismaticorum.

Gomirje: est monasterium Basilistarum alias Kalugerum.

Ostarie: est ecclesia miraculis clarissima b. Mariae virg. Parochus
alitur stipendio et collecturis.

Otok: parochia schismaticorum.

Ogulin: parochia s. Barnardini, alitur parochus ex collecturis et stipendio misere.

Modrussa: parochus alitur collecturis miserime.


Ex altera parte Capella mare versus.

Ravno, Dumboho, Janesse (Janče) noviter sunt incolatae domus catholicorum ad 50. ubi debebit esse parochus.

Lesche: hic locus distat ab Otochacz circiter tribus horis, ubi modo reperiuntur 200 animae; dedi curatorem interim et noviter ecclesia er recta est; sacerdos vivit ex decimis.

Otochacz est parochia et alitur parochus a decimis.

Berlog: est parochus, attendens duodecim domibus cathol. Bunyevaczorum et vivit ex collecturis.
Sub Berlog sunt schism, domus ultra 80 et alunt parochum.

Vilische: sunt schismaticorum duae parochiae.

Stari Perussich seu Verhovine: Valachorum schismaticorum 100, alunt duos parochos.

Dabar distat a Verhovina tribus horis, nostrae sunt 2 domus.
Schism, vero domus ad 70 et habent parochum.

Jexerane et Stainicza,: est modo ecclesia filialis, sed debebit esse parochialis ob loci capacitatem.

Brinyе: est noviter erecta ecclesia assumptae b. virginis; modo parochus vivit ex decimis in villa Laczane est schismaticorum sacerdos cum aliquod domibus.

Penes mare ecclesiae.

Kermpote: S. Jacobi ubi cum parocho sunt Bunievaczorum domus ad 40.

Segnia jam scitur.

Prokike: schismaticorum parochia.

S. Georgius: domus aliquod Bunyevaczorum cum parocho.

Lukovo: est dirruta ecclesia; modo 4 domus cath.

Starigrad: est ecclesia s. Jacobi, destructa a Venetorum subditis; aluntur ibi ad 10 domus Bunyevaczorum.

Jablanacz: est noviter errecta ecclesia s. Nicolai, alunt ibidem aliquod Bunyevaczorum domus parochum.

Carlobag: est ecclesia s. Caroli Boromei noviter errecta, habet filialem s. Helenam 5 miliaribus Italicis a Carlopago distantem; alitur in Carlopago misere parochus.
Intra Jablanacz et Czesaricza est dirruta ecclesia s. Joannis, quae olim fuit parochialis; suo tempore esse poterit.
----------------------------
« Zadnja izmjena: Rujan 29, 2011, 02:39:55 Hrvatin » Evidentirano
Ličan
Novi član
*
Offline Offline

Postova: 530


Profil
« Odgovor #18 : Rujan 29, 2011, 08:38:33 »

Treba gledati određeno povijesno područje kada se isprepliću za današnje uvjete pomalo nerazumljive podjele. Kod izvornih prijevoda uvijek je nešto naknadno dodavano a pitanje je koliko su pojedini dokumenti autentični.  Osobno mislim da je najprihvatljivija podjela na stare Hrvate, Bunjevce i Vlahe (kasnije Srbe). Ostale podjele su jednostavno bezpredmetne i povijesno neodržive. Pokršteni Turci su se jednostavno istopili a stari Hrvati i Bunjevci su se spojili u jedan korpus.
Molim mišljenje.
Evidentirano
Hrvatin
Novi član
*
Offline Offline

Postova: 5


Profil Email
« Odgovor #19 : Listopad 11, 2011, 08:50:59 »

Oprostite što tek sad odgovaram... imao sam dosta posla ovih dana.

Što se tiče izvora... mislim da nema razloga sumnjati u njihovu autentičnost, ipak je riječ o 16., 17., 18. st. - tada je već državni poredak bio prilično dobro organiziran i brižljivo su se vodile bilješke i o najmanjima promjenama na ovim prostorima.
Slažem se da su neki prijevodi loši. Zato nema druge, nego naučiti latinski i čitati tekstove u izvorniku... Jezik



Slažem se s vama da je podjela Hrvati, Vlasi, Bunjevci najrealnija (ima potvrdu u stvarno velikom broju izvora).
Napomena: izraz "stari Hrvati" se, koliko sam vidio, koristi samo jednom; ostalo vrijeme se jednostavno koristi izraz Hrvati, nasuprot Vlasima.
Glavna podjela je: Hrvat - Vlah.

Zapravo je pitanje Bunjevaca najkompliciranije (Brajković ih često naziva katoličkim Vlasima).
Treba naglasiti da katolički i pravoslavni Vlasi nemaju zajedničko podrijetlo. Katolički Vlasi su živjeli na prostoru Hrvatske još prije dolaska Turaka, a kako kaže naš prvi pravi povjesničar Ivan Lucius u svojem De regno Dalmatiae et Croatiae (1666. g.), njih je u Hrvatsku doveo ban Mladen Šubić iz bosanskih planina (kao svoje vojnike), te da su se rano počeli miješati s Hrvatima ("...montana Bosnae incolentes, qui cum Mladino bano militaria servitia praestitissent, ad planam descendere, et Croatis inmixti...", Lucius, De Regno..., VI. knjiga, 5. poglavlje "O Vlasima").

S druge strane, pravoslavni Vlasi (čiji se potomci danas izjašnjavaju kao "Srbi") su došli s prostora današnje Makedonije i dijela Srbije i Crne Gore, gdje i danas ima ljudi koji se izjašnjavaju kao Vlasi i govore jezik sličan rumunjskom.


Što se tiče pokrštenih muslimana... ne vjerujem da je riječ o poturčenim starosjediocima. Da su to bili starosjedioci, vjerojatno bi govorili čakavskim narječjem (koje je prije dolaska Turaka i vlaških seoba u Hrvatsku, bilo najraširenije hrvatsko narječje).
Ti muslimani su bili štokavci, što znači da su vjerojatno došli iz Bosne.







« Zadnja izmjena: Listopad 11, 2011, 09:02:06 Hrvatin » Evidentirano
Ličan
Novi član
*
Offline Offline

Postova: 530


Profil
« Odgovor #20 : Listopad 12, 2011, 06:31:56 »

Brojne migracije na našem području nisu temeljito izučene i zato postoje brojne "sive zone". Potpuno se slažem s ustaljenim podjelama, a neke koje su pomalo zaboravljene treba prepustiti prošlosti. Danas se ljudi izjašnjavaju na ovaj način i to treba prihvatiti iako ne treba zaboraviti povijesne istine koje je politika 19. stoljeća promijenila. Bilo bi vrlo značajno istražiti naše iseljenike u Austriji, Mađarskoj i Slovaćkoj, osobito prezimena. Bilo bi brojnih iznenađenja.
Evidentirano
 Stranica: 1 [2]
  Ispis  
 
Skoči na:  

UseBB Port by Gaia Lički forum ZK Stajnica | Powered by SMF 1.1.10. © 2005, Simple Machines LLC. All Rights Reserved.