Lipice
|
 |
« Odgovor #3 : Srpanj 05, 2007, 01:02:36 » |
|
MARINIĆ
S jezičnog motrišta prezime je izvedeno od osobnog imena Marin. Vjerojatno je romanskog podrijetla i nastalo je od latinskog marinus = morski. Dakako, može biti i matronim, izvedeno od ženskog imena Marina. U Hrvatskoj danas živi 1.710 osoba s prezimenom Marinić (Lika, Gorski kotar, Primorje, Posavina, Slavonija). Istog su jezičnog postanja i prezimena: Marin (1.410, Zagora, srednja i sjeverna Dalmacija, zapadna Slavonija), Marina (Beli Manastir, Omiš), Marinac (520, Buzet, Primorje, Lika), Marini (Split, srednja Dalmacija, Primorje), Marinov (300, Šibenik, srednja Dalmacija), Marinović (3.850, južna i srednja Dalmacija, Zagora). Marinići su na mućkom podrućju zabilježeni u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine, u kojem je u Pribudama (Crivac tada nije tretiran kao zasebno naselje) zabilježena 14-člana obitelj Petra Marinića pokojnog Ivana, kojoj su mletačke vlasti dale 15 kanapa zemlje. U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine u Crivcu je upisano 5 obitelj s prezimenom Marinić, kojih su domaćini bili: Ante, Luka, dvojica s imenom Mate i Šimun. Danas u Crivcu žive 3 obitelji tog roda s ukupno 13 članova. Marinići su postali od hercegovačkog roda Ćubel(ić)a sa starinom u Grabovoj Dragi pokraj Širokog Briga, odakle će se proširiti u Imotsku i Cetinsku krajinu i na mućko područje. U mrtvaru Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja 1759. godine upisana je smrt fra Frane Marinića Čubele iz Zavojana pokraj Vrgorca, gdje su također doselili Ćubele rečeni Marinići. Od Ćubela su nastali današnji imotski rodovi: Marinići u Slivnu, Abramovići (nastali od Grgura Čubelića pokojnog Abrama) i Samardžići (nastali od Marka Ćubelića rečenog Samardžić), te Karadže (nastali od Grgura Ćubelića rečenog Karadžić) u Biorinama, Ćube odnosno Ćubići u Cisti Provo, dok u Dobranjima upotrebljavju duži oblik prezimena Ćubelić. U Rami (Uzdol) od Ćubela je nastao novi rod Stojanovići. Najstariji spomen prezimena Ćubelić nalazi se u venecijanskom zemljišniku iz 1725. godine, kada su mletačke vlasti u Dobranju pokraj Imotskog doseljenoj iz Grabove Drage 33-članoj obitelji bivšeg serdara Jure Ćubelića dodijelile 26 kanapa zemljišta. U dvije godine kasnije obavljenom popisu stanovnika župe Dobarnje saznaje se da je Jure Ćubelić tada imao 73 godine, što znači da je rođen 1654. godine. Što se pak Marinića nekoć Ćubelića u Imotskoj krajini, u Slivnu s u Stanju duša istoimene župe 1744. godine zabilježene dvije Marinića obitelji: Nikolina i Šimunova s po 7 duša. Marinići iz Slivna sele i u sjevernu Bosnu, u okolicu Dervente: 1785. godine u maticama u franjevačkom samostanu Plehan zabilježene su obitelji: Mate Marinića i njegove žene Stane rođene Glavaš iz Slivna (Trstenica); 1821. godine upisana je obitelj Ivana Marinića i njegove žene Drine Čalić iz Slivna (Vrela).
|