Deprecated: preg_replace(): The /e modifier is deprecated, use preg_replace_callback instead in /home/stajnic/public_html/forum/Sources/Load.php(225) : runtime-created function on line 3

Deprecated: preg_replace(): The /e modifier is deprecated, use preg_replace_callback instead in /home/stajnic/public_html/forum/Sources/Load.php(225) : runtime-created function on line 3

Deprecated: preg_replace(): The /e modifier is deprecated, use preg_replace_callback instead in /home/stajnic/public_html/forum/Sources/Load.php(225) : runtime-created function on line 3
Posljednje poruke od: marinicm
Lički forum
Lički forum ZK Stajnica  
SijeÄŤanj 29, 2023, 09:30:21 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
 
  Postovi
 Stranica: [1]
1  Lika / Hrvatska / Odg: MONOGRAFIJA: KUTEREVO U PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI 1670 - 2007 : SijeÄŤanj 02, 2010, 11:11:26
slijede teme i navedene monografije

Izdavač: Dobrovoljno vatrogasno društvo Kuterevo

Autori: Nikola Marinić
             Ivan Rožman

Lektor: Manja Kostelac-Gomerčić

Tisak: GIPA d. o. o.  Zagreb

Naklada: 500

Fotografije: Nikola Marinić, Ivan Crnković-Pavenka, Marija Burazer, Ivan 
                    Rožman

Stručni suradnik za tisak: Ivan Mahnić

Naslovnica: Panorama Kutereva
                    (foto: Marija Burazer)

Poleđina: Pave Šporčić – Kuterevac dolazi na sajam u Otočac
                (foto: Etnografski muzej Zagreb)



U V O D



Knjiga ''Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti'' nastala je u vrijeme kada su se  mnogi Kuterevci probudili iz dugog sna i htjeli, s jedne strane, rasvijetliti prošlost i povijest Kutereva, a s druge, sagledati sadašnje stanje mjesta i njegovih žitelja. To nastojanje nije se odvijalo preko noći, nego je trajalo godinama da bi svoj vrhunac doživjelo danas.

   Poseban uzlet uslijedio je nakon stvaranja nove države, ali i nakon uspostave Mjesnog odbora Kuterevo 1993. godine, utemeljenja DVD-a Kuterevo i osnutaka Kulturne udruge ''Karmenica' Kuterevo, Velebitske udruge Kuterevo i društveno-političkih organizacija.

   Sazrijelo je razmišljanje da bi glavni nositelj stvaranja, uređivanja i financiranja ove knjige bilo Dobrovoljno vatrogasno društvo 'Kuterevo' potpomognuto svim drugim udrugama, obrtnicima i pojedincima.

   O Kuterevu u prošlosti prezentirano je u knjizi onoliko podataka koliko se moglo sakupiti jer se, na žalost, u prošlosti nije mnogo pisalo o ovom mjestu i odgovori na mnoga pitanja i dalje su nepoznati. Ono što se navodilo o Kuterevu i žiteljima  bilo je uglavnom usputno spomenuto uz druge teme, posebno u ranijim razdobljima, i to još na stranim jezicima, njemačkom koji je bio službeni jezik Vojne krajine, i latinskom, službenom jeziku Crkve. Dosta je podataka ipak pronađeno i prevedeno, no pretpostavlja se da ih zasigurno ima još neotkrivenih u raznoj literaturi. Primjerice, kuterevski su graničari sudjelovali u ratovima po evropskim zemljama, dakako i ginuli, no financijski je izuzetno zahtjevno doći do podataka koje treba iz Državnog arhiva izvaditi i prevesti. Osim podataka iz literature, u knjigu su ugrađene i mnoge spoznaje do kojih su autori dolazili istraživačkim radom na terenu.

   Ovo je prva knjiga u kojoj su mnoge činjenice o Kuterevu i Kuterevcima sakupljene i predstavljene na jednom mjestu. 'Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti' sadrži sljedeće teme: Osobna iskaznica Kutereva, Voda i Kuterevo, Povijesni podatci o Kuterevu, Gospodarski i društveni aspekti življenja, Kuterevska Karmenica, Kuterevo danas i DVD Kuterevo. Vjerujemo da će takvih pokušaja biti u narednim razdobljima sve više, jer su mladi talentirani stanovnici Kutereva,  ili oni podrijetlom iz Kutereva koji žive u mnogim državama svijeta, u sve  većoj mogućnosti da dođu do određenih podataka.

   'Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti' nije namijenjeno samo mještanima Kutereva i članovima DVD-a Kuterevo, već upravo i potomcima iseljenih predaka iz Kutereva kako u Hrvatskoj tako i izvan Hrvatske, kao i svima onima koji žele o Kuterevu i Kuterevcima saznati nešto više.

   Vrlo je vjerojatno da se prilikom slaganja i tiskanja teksta potkrala i koja pogrješka, pa molimo dobronamjerne čitatelje i kritičare da svojim znanjem, primjedbama i sugestijama doprinesu njihovu otklanjanju obraćanjem Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Kuterevo ili Mjesnom odboru Kuterevo, kako bi nam pomogli da kod nekog sljedećeg izdanja budemo kvalitetniji.                     
                                                                               

                                                                                        Nikola Marinić


































JOŠ O NASTAJANJU KNJIGE

   Ideja za pisanje monografije 'Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti' rodila se nakon uspješno ostvarenog projekta – utemeljenja i izgradnje Vatrogasnog doma u Kuterevu kao stjecišta svega društvenog dobra u mjestu u kojem živimo. Nastala je u želji da generacijama mladosti u vremenu koje dolazi ostavimo nekakvu pisanu riječ kako ne bi nadolazeći dani učinili svoje i prepustili sve zaboravu. Oslikava život u živopisnom kraju u kojem sam proveo djetinjstvo i veliki dio radnog života promatrajući trnoviti put i vrijeme patnje ovoga naroda. Škrtost pisane riječi prema ovome mjestu jednostavno se ne može dozvoliti. Prirodno je da svaki čovjek osjeća ljubav prema svome rodnom mjestu i da se kod svakog pojavljuje radoznalost o povijesnom razvoju i kulturi, običajima, gospodarskim i drugim životnim prilikama. Ta ljubav i radoznalost potaknuli su me da se uključim u izradu monografije o Kuterevu.




O S O B N A     I S K A Z N I C A     K U T E R E V A



Kuterevo:   selo
Poštanski broj:   53 225
Pozivni broj:   053
Poštanski ured:   Otočac
Matični ured:   Otočac, K. Zvonimira 8, tel.799 662
Grad:   Otočac, K.Zvonimira 8
Županija:   Ličko-senjska, Gospić
Država:   Republika Hrvatska
Crkva:   Blažene Djevice Marije Karmelske
Župni ured – vlč. Ivan Hodak   Kuterevo 102
Mjesni odbor   Kuterevo
Dobrovoljno vatrogasno društvo   Kuterevo
Kulturna udruga Karmenica   Kuterevo
Velebitska Udruga – Utočište za mlade medvjede   Kuterevo 103, tel.  799 222
OŠ 'Zrinskih i Fr.' Otočac - područna škola   Kuterevo 94a,  tel.  799 170
Trgovački obrt 'Goga'   Kuterevo 27 a, tel. 799 078
Obrt 'Ive'   Kuterevo 115
'Butina', ugostiteljstvo i trgovina vl.B.D.   Kuterevo 21 A, tel. 799 155
Geografska širina:   44°52'15"
Geografska dužina:   15°06'58"
Nadmorska visina:   559 m kod crkve
Broj stanovnika:   634 (prema popisu iz 2001.)
Površina:   26 km 2
Gustoća naseljenosti:   24,38 st./km2
Najviša planina:   Senjsko Bilo
Najviši vrh  u Senjskom Bilu:   Bijeli Kuk 1327 m
Najviši vrh u Kuterevskoj Kosi:   Kopanj 867 m
Najviši vrh u Velikoj Kosi, međa s D.Kosinjem   Kalčić 969 m

   Ona nije individualno autorsko djelo, već rad većeg broja sudionika koji su uložili mnogo truda u postizanje zajedničkog cilja u izdavanju te prve Monografije koja otima od zaborava. Za njeno pisanje bila su potrebna opsežna istraživanja, poglavito o prvim doseljenicima, organiziranju načina života, razvoju crkve i groblja te razvoju školstva. Cilj monografije je upoznati s pravom istinom o svim pojedinostima, i to kroz poglavlja Osobna iskaznica Kutereva, Voda i Kuterevo, Povijesni podatci o Kuterevu, Gospodarski i društveni aspekti življenja, Kuterevska Karmenica, Kuterevo danas i DVD Kuterevo. Oskudnost raspoloživih podataka onemogućuje ipak detaljnu obradu svih područja koja su nam ostavljena u nasljeđe.

   Ostavimo s tim naslovom budućim generacijama da s povijesne distance na još cjelovitiji način otkrivaju prošlost i sadašnjost najljepšeg mjesta u kojem živimo na području grada Otočca i nama najdraže Ličko-senjske županije.
                                                                                                 

                                                                                           Ivan Rožman



2  Lika / Hrvatska / Odg: VODA IZVOR ŽIVOTA : SijeÄŤanj 01, 2010, 04:35:24
Voda i Kuterevo

Voda znači život, ona je izvor života. Iz nje sve nastaje i sve se u nju vraća. Voda je gospodarsko dobro, životni prostor za biljni i životinjski svijet, izvor i prenositelj energije, sirovina kao resurs, sredstvo koje grije, hladi, pere, čisti, otapa i razrjeđuje, prijamnik i otpremnik nečistoća, sredstvo za poljodjelsku i industrijsku proizvodnju, transportne medije, ili kratko, ''multifunkcionalni'' resurs čime je jedna od najvažnijih sastavnica cjelokupnog života na kopnu. Opskrba vodom neminovan je preduvjet za opstanak svake društvene zajednice i osnovica svakoga prirodnog i kulturnog razvitka'.

Upravo na kršu čovjek, kamen i voda isprepleli su svoje putove u nerazmrsivo klupko i ostavili obilne tragove u vremenu i prostoru. Zato krške vode nisu samo spomenici prirode već ujedno i značajni kulturno-povijesni lokaliteti. Na krškom području velebitskog sela Kutereva površinskih vodenih tokova nema dok se oni podzemni kreću duboko u unutrašnjosti planine. Svaka je kapljica kiše za ovo mjesto ''Božji dar s neba'' koji se brižno čuva i racionalno troši. Zato su mještani Kutereva gradili šternje (bunare) ili spremnike za prikupljanje oborinskih voda koje su služile za piće. Samo grlo šternje je najčešće isklesano iz jednog kamena, kao i kamenice uz šternje koje su služile za napajanje stoke. Ovakav način gradnje i danas odražava umijeće njenih graditelja te je simbol opstanka ovdašnjih stanovnika.

Kuterevo, mjesto ponosnih žitelja, smješteno u podnožju Sjevernog Velebita, najvećega i najatraktivnijega planinskog odredišta u Hrvatskoj, mjesto je čiji su žitelji od svog postojanja gazili i pregazili trnovit put životnog opstanka, posebno u snabdijevanju pitkom vodom.Životni put naroda ovoga kraja te životno vezanih generacija s vremena na vrijeme se mijenjao, a mijenjao se i tradicijski način života. Mukotrpnim radom i trudom stvoreni su bolji uvjeti za svakodnevni život, u težnji za većim standardom i boljim sutra.
Povećanjem standarda, a posebice dobivanjem vode iz bunara preko usisnih pumpi i hidropaktnih motora (hidrofora) 1973.godine, došlo je do daleko veće potrošnje vode. Graditeljske umjetnosti, spremnici, bunari, šternje i kamenice, postale su objektima premaloga kapaciteta, nedovoljnog za opću potrošnju domaćinstava. Iz tog razloga tražilo se rješenje dobave pitke vode iz gradske mreže, s hidranta u mjestu Švica. Nakon razmatranja problema predloženo je osnivanja DVD-a Kuterevo institucijama Grada Otočca koje na obostrano zadovoljstvo poduzimaju daljnje korake u svrhu realizacije istog. Veliko hvala mještana ovoga kraja.
Izvor podataka: Iz knjige "Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti" koja je u pripremi za tiskanje i izdavanje, a suautor je marinicm.

Došao je 2008.godine vodovod do zadnjih kuća u Kuterevu. Možemo konstatirati da je konačno riješeno u 2008.godini stoljetno pitanje kada riješiti vodu?
3  Lika / Lika / Odg: DRVENI BUNARI : Prosinac 23, 2009, 01:19:04
Imam namjeru proširiti pisanje o temama koje su usko povezane sa ovom temom, ali još nisam spreman, ali radim na tome.
4  Lika / Lika / Odg: DRVENI BUNARI : Rujan 24, 2008, 11:54:21
Drveni    bunari

Kako se broj žitelja Kutereva povećavao, tako se povećavao i broj njihovih domaćih životinja. Usporedo s time povećavali su se i zahtjevi za vodom. Zbog toga su ljudi počeli graditi veće posude u koje će hvatati kišnicu, sačuvati ju zdravu i čistu do sljedeće kiše, a te posude su zapravo drveni bunari. Oni su se gradili tako da se najprije iskopala rupa u kojoj bi se od drvenih smrekovih brvana napravila prostorija te s vanjske i donje strane obložila zemljanom ilovačom u debljini 25 cm da ne propušta vodu. Postavio bi se potom drveni ravni pokrov i svakako na pokrovu izgradio otvor, grlo slično sadašnjim šternjama. Veličina bunara (širina i dubina) ovisila je o mogućnostima onog za koga se gradio.

Današnji tragovi drvenih bunara

Iz podataka u Spomenici o Kuterevu, što ju je napisao kuterevski župnik Ivan Kolaković u razdoblju od 1901. do 1918. godine, proizlazi da je crkvena šternja najprije bila sagrađena s drvenim grlom, a potom je postavljeno kameno grlo.

Kod groblja ''Marinceleva draga'' nenaseljeni dio zemljišta zove se Bunar što logično upućuje da je tu nekada postojao drveni bunar, a možda bi se i sada na tom mjestu mogla naći zatrpana brvna.

Ostatak jednog bunara pronađen je 1989.godine kada je Ivan Piršljin iz Kutereva 166 kopao podrum za novu kuću pored postojeće kuće. Kopanjem je naišao na drveni bunar čija su brvna smrekova ili jelova bila još dosta zdrava te su mu poslužila za loženje vatre. Dimenzije greda bile su 12 cm debljine, a po 3 metra dužine. Tada je bila još živa Kata Šepac Franina, Kuterevo 6/72/161, Šepci, stara 80 godina, koja se sjeća da je njezin otac Frane Tomin govorio da je od svoga oca Tome doznao kako je na tome mjestu bio bunar.
Izvor podataka: Iz knjige "Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti" koja je u pripremi za tiskanje i izdavanje, a suautor je marinicm.

Sljedeće nalazište drvenog bunara, te se i zemljište sada tako zove, nalazi se u Dulibama u blizini kuće broj 23/179, koja je bila vlasništvo Pave Marinića Stjepanovog. U srpnju 1999.godine Pavao Marinić i Nikola Marinić, pisac ovih redaka, otišli su na mjesto gdje se drveni bunar nalazi. Smješten je oko 300 metara iznad Pavine kuće pored puta za blago. Pored bunara nalazi se podest, oko 3 x 5 metara, gdje je nekada bila kuća ili neka druga građevina. Usput se Pavao prisjetio da su on, njegov otac Stjepan i stric Ivan oko 1950.godine htjeli osposobiti bunar za upotrebu vode za blago. Počeli su kopati i naišli na dosta stara i trošna brvna pa su, bojeći se da neće držati vodu, odustali od kopanja i vratili iskopanu zemlju natrag.
Drveni bunar se nalazi i u blizini naselja Šporčići u Dulibama, sada Lipovlje, na zemlji nekadašnjoj obitelji Marinić, koju zovu Gabrovka, jer je bila u vlasništvu Gabre Marinića Antonovog, r. 1836. godine, a sada je u vlasništvu Petra Bukovca Petrovog, Lipovlje 2/64/75, Dulibe, koji je sa svojim sinovima kopao šternju uz novosagrađenu obiteljsku kuću 1999. godine. Kopajući, na dubini od oko 4 metra naišli su na 2 okrugla drva dužine 1,20 m i debljine 10 cm. To drvo su koso odrezali i prebrojili preko 80 godova, ali nisu mogli odrediti vrstu drveta. Drvo je bilo zdravo i tvrdo. Primjerak su sačuvali, a jedan komadić se nalazi i kod pisca ovih redaka. Toliko o drvenim bunarima, kojih je vjerojatno bilo daleko više, ali su kasnije na njihovim mjestima izgrađene šternje od kamena i gline.
Izvor podataka: Iz knjige "Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti" koja je u pripremi za tiskanje i izdavanje, a suautor je marinicm. Napomena: spomenuta knjiga je izišla iz tiska u siječnju 2008.godine. marinicm.
5  Rodoslovlje / Potraga / KUTEREVO SELO U PODNOŽJU SJEVERNOG VELEBITA : Prosinac 03, 2007, 03:07:42
Citat: marina
:lol: evo i ja sam danas krenula u potragu..nadam se da će nešto biti od toga..mama mi je iz Kutereva..imam hrpu rodbine a nikog ne znam.. [/b]

Mapa Kutereva iz Atlasa Hrvatske i fotografija dijela Kutereva - centar.
Nadam se da ćete uskoro saznatti sve o svojima i to više nego što možete pretpostaviti. Podaci za vaše rodoslovlje su već istraženi unatrag cca 250 godine, samo ih treba posložiti, napisati i dostaviti vam na uvid.
Malo strpljenja i sve će biti u redu. Ujedno vam preporučam da stupite u vezu s marinicm radi detaljnih dogovora.
marinicm.
Citat: goricanka
,,, odakle ste vi, prezimenjace? moje prezime je marinic, poticemo iz kutareva, gdje je rodjen moj djed, pok. nikola marinic. vise o nama mozete procitati u postu "stajnicka prezimena: marinic". srdacan vam pozdrav.
Pretpostavljam da ste vi Tatjana ili Igor Marinic iz Michagena, Detroid.
Ja se zovem Nikola Marinic, a vaš djed Nikola mi je polubrat, tj. naše su mame sestre. Nikolina mama je Marija r. Jurković, a moja Katarina r. Jurković, koje su kćerke Adama Jurkovića i Bare r. Bukovac, Kuterevo 4/24. Ja sam istražio vaše pretke od prije 250 godina, gdje se najstariji spominje Marko Marinić r. u Kuterevu 1783.g, koji je rodio sina Ivana 23.06.1804.g. Ivan je rodio Karla 20.07.1837.g. Karlo je rodio Nikolu oko 1860.g. Nikola je rodio Ivana 17.11.1890.g. Ivan i njegova prva žena Marija, a moja tetka, rodili su Nikolu 26.11.1912.g. Nikola i Bratislava rodili su Antona 11.01.1943.g. Anton i Svjetlana rodili su Tatjanu 22.10.1970. i Igora 03.05.1977.godine.
Ako želite vašu rodbinu svu po porodici Marinić iz Kutereva 37, onda mi se javite na E-mail adresu: nikola.marinic@email.t-com.hr
Mnogo srdačnih pozdrava Tatjani, Alenu, Aneli i Igoru - javite se.
6  Rodoslovlje / Potraga / Re: KUTEREVO : Listopad 04, 2007, 11:36:03
Citat: "marinicm"
Kuterevska prezimena

Godine 1826. u Kuterevu su zabilježana slijedeća prezimena: Bukovac, Burić, Gorša, Jurković, Linar, Malčić, Marincel, Marinić, Mesing, Moshon, Piršljin, Podnar, Rončević, Rožman, Šepac, Šporčić, Vukelić i Žagrović. Prezime Biondić nastalo je oko 1895. Prezime Devčić nastalo je 14.07.1957. Prezime Gvozdanović nastalo je 06.03.1975. Prezime Klobučar nastalo je nakon 1964. Prezime Legčević nastalo je oko 1848. Prezime Samaržija nastalo je 1918. godine.
Više o kuterevskim prezimenima bit će više napisano kada se budu obrađivala pojedina prezimena.
Valja reći da od spomenutih pezimena danas više ne postoje u Kuterevu: Gvozdanović, Klobučar, Legčević, Linar, Mesing, Moshon, Samaržija i Žagrović.

Bukovac prezime 1826.godine imale su slijedeće obitelji: Kuterevo kbr.2, Dulibe; Kuterevo 5, Klanac; Kuterevo 12, Ulica; Kuterevo 21, Varoš; 25, Podgora; 34, Varoš i 38, Ulica.

Rodoslovlje Bukovac, Kuterevo 2, Dulibe.

Na ovom kućnom broju spominju se najstariji: 1. Gregoriu s (Grga)   Bukovac,  rođen 01.03.1764. ,  2. Anna (Ana),  Bukovac, rođena 02.04.1775.godine.

   Porodica Grge Bukovac

               Grga Bukovac rodio se u Kuterevu kbr.2, Varoš, gdje se danas nalazi kbr.50/40) u vlasništvu obitelji Legčević). Grgina kćerka Marija sklopila je brak oko 1835.godine s Dujom Lagčević iz Lipovog Polja (tada Lipovopolje) i oko 1849 godine doselila u Kuterevo sa sinom Tomom na mjesto gdje se rodila Marija. Marijin otac Grga sagradio je kuću na tratini u zaseoku Dulibe i prenio svoj kućni broj 2 na tu kući, te raznožio dosta veliku obitelj kako slijedi:

   1. Grga Bukovac (r. 01.03.1764. – umro 20.03.1837. = 73 god.), sin…?
Brak prvi  __. __.1783.godine s Marijom Rončević (r. 30.07.1761. – 09.05.1835. = 74 god., umrla), vjerojatno sestra Jurina,  Kuterevo 40, Rončević Draga.
Brak drugi, nakon smrti prve žene, s udovom Matijom, (rođena __. __. ____. - __. __. ____. = __ god.),  iz Perušića.
Matija je, nakon smrti Grgine, 29.10.1838.godine sklopila brak s Antonom Vukelić iz Kosinja.
Djeca: 1. Pave, r. 25.01.1785.,  2. Bare, r. 24.08.1790.,  3. Mate, r. 23.05.1792.,  4. Ivan, r. 09.04.1804.,  5. Filip, r. 21.06.1807.,  6. Marija, r __.__.18__.,godine.

   Porodica Pave Bukovac Grginog

   1.1. Paulus (Pave) Bukovac  (rođen 25.01.1785. _ umro __. __. ____. =  umro__. god.), sin Grgin, Kuterevo 2, Dulibe i Marije rođene Rončević, Kuterevo 40, Rončević Draga. Krstio ga je  župnik Josip Bataglia.
Brak __. __. 1800.godine s Joannom (Ivka) Gorša  (rođena 13.04.1781. –umrla __. __. ____. = __ god.), Kuterevo 32, Ulica, (vjerojatno sestra Markova).
Djeca: 1. Kate, r. 28.08.1805.,  2. Lucia (Lucija, Luce), r. 26.07.1813., 3. Magdalena (Mande), r. 02.07.1819., 4. Natalis  (Božica), r.  21.10.1821. i  5. (vjerojatno) Lucas (Luka), rođen __. __ .____.godine.

   Porodica Katarine Bukovac Pavine

   1.1.1. Katharina (Kate)  Bukovac (rođena 28.08.1805. – umrla __. __. – ___. = __ god.), kći Pavla Grginog, Kuterevo 2, Dulibe i Ivke rođene Gorša, Kuterevo 32, Ulica,  (vjerojatno) sestra Markova. Krstio ju je župnik Matija Šimac.
Brak __. __. 18__.godine u  Zemunu ...?
Daljnji podaci za sada nisu poznati.

   Porodica Lucije Bukovac Pavine

   1.1.2. Lucia (Lucija i Luce) Bukovac (rođena 26.07.1813. – umrla  __. ____. = god.), kći Pavla Grginog, Kuterevo 2, Dulibe i Ivke rođene Gorša, Kuterevo 32, Ulica, vjerojatno sestra Markova. Krstio  ju je župnik Matija Šimac.
Brak 23.09.1835.godine s udovcem Jandrom Marinić (rođen 18.09.1815. – umro __. __. ____. = __. god.), sin Antona Jandrinog, Kuterevo 14, Dulibe i Ivanje rođene Jurković, sestra sestra vjerojatno  Lovrina, Kuterevo 3, Jurković Brdo. Krstio ju je župnik Matija Šimac.
Djeca: 1. Cecilia, rođena 19.11.1839., 2. Grga, rođen ___. ___.18__., 3. Kata, rođena __. __. 18__. , …
Nastavak slijedi na kbr.14.

   Porodica Magdalene Bukovac Pavine

   1.1.3. Magdalena (Mande) Bukovac (rođena 02.07.1819. – umrla __. __. ____. = __  god.), kći Pavla Grginog, Kuterevo 2, Dulibe i Ivke rođene Gorša, Kuterevo 32, Ulica, (vjerojatno) sestra Markova. Krstio ju je župnik Matija Šimac.
Brak __. __. 18__.godine u Glinu ... ?
Daljnji podaci za sada nisu poznati.

Bare Bukovac Grgina

1.2. Bare Bukovac  (r. 24.08.1790.-02.03.1834. = 44 god), kći Grgina, Kuterevo 2, Dulibe i Marije rođene Rončević, Kuterevo 40, Rončević Draga.
Brak: Čini se da se nije udavala.

                Natalis Bukovac Pavina

   1.1.4. Natalis (Božica) Bukovac (rođena 21.10.1821. – umrla __. __. ____. = __ god.), kći Pavla Grginog, Kuterevo 2, Dulibe i Ivke rođene Gorša, Kuterevo 32, Ulica, (vjerojatno) sestra Markova. Krstio ju je  župnik Juraj Ivančić.
Brak 21.11.1842.godine vjerojatno s udovcem Vidom Rožman (rođen 13.06.1815.- umro __. __. ____. = __. god.), sin Ivanov, Kuterevo 36, Ulica i Marije rođene Burić, Kuterevo 41, Burići.
Daljnji podaci za sada nisu poznati. Slijedi nastavak na kbr.36.
Slijedi nastavak.

Porodica Mate Bukovac Grginog

1.3. Mate Bukovac (r. u Kuterevu  23.05.1792.- __. __. ____. = __ god.), sin Grgin, Kuterevo 2, Dulibe i Marije r. Rončević, vjerojatno sestra Jurina, Kuterevo 40, Rončević Draga.
Brak __. __.1818.godine s Anom Jurković (r. u Kuterevu  06.02.1801.- __. __. ____. = __ god.), kći Mijatova, Kuterevo 39, Jurković Brdo i …?
Djeca: 1. Jure, r. 16.04.1820.,  2. Marija, r. 18.04.1822.,  3. Mare, r. 17.04.1824.,  4. Jele, r.  23.08.1826., 5. Jele, r. 11.04.1827.,  6. Karlo, r. 03.01.1830.,  7. Kate, r. 28.07.1831.,  8. Valentin, r. 10.02.1835.,  9. Blaž, r. 27.01.1838.,  10. Ivanja, r. 14.06.1839.,  11. Ivan, r. __. 184_.godine.
Slijedi nastavak.

Porodica Ivana Bukovac Grginog

   1.4. Ivan Bukovac (r.  09.04.1804. - __. __. ____ = __ god.), rođen i umro u  Kuterevu, sin Grgin, Kuterevo 2, Dulibe i Marije rođene Rončević, vjerojatno sestra Jurina, Kuterevo 40, Rončević Draga.
Krstio ga je župnik Pavao Marković.
Brak __.  __.1824.godine s Anom Marincel (r. 14.07.1805. - __. __. ____. = __ god.), rođena i umrla u Kuterevu, kći vjerojatno Vidova, Kuterevo 18, Poljana.
Djeca: 1. Marica, r. 31.o1.1826.,  2. Petar, r. 16.05.1828., 3. Stipe, r. 14.05.1831., 4. Rosaria, r. 18.07.1835., 5, Jakov, r. 19.o4.1838. i  6. Julka, r. 09.06.1839.godine.
Slijedi nastavak.

Porodica Filipa Bukovac Grginog

1.5. Filip Bukovac (r.  21.07.1807.- __. __. 18__ . =  __ god.), rođen i umro u Kuterevu , sin Grgin, Kuterevo 2, Dulibe i Marije r.  Rončević, kći…,  Kuterevo 40, Rončević Draga.
Krstio ga je župnik Matija Šimac.
Brak __, __.1830.godine s Anom Marinić  (r. 04.07.1811.- __. __. ____. = __ god.), rođena i umrla u Kuterevu, kći Antona Jandrinog, Kuterevo 14, Dulibe i Ivanje r. Jurković, sestra vjerojatno Lovrina, Kuterevo 3, Jurković Brdo. Krstio ju je župnik Matija Šimac.
Djeca: 1. Mande, r. 03.01.1832., 2. Lovre, r. 07.08.1833., 3. Dane, r. 19.07.1836., 4. Mijat, r. 26.07.1836.,  5. Kate, r. 13.04.1838.,  6. Franica, r. 08.04.1840., 7. Mate, r.  __. __.18___.godine.
Slijedi nastavak.

Porodica Marije Bukovac Grgine

1.6. Marija Bukovac  (r. u Kuterevu __.__.18__. - __.__.____.=__ god.), kći vjerojatno Grgina, Kuterevo 2, Varoš i Marije r. Rončević, vjerojatno sestra Jurina, Kuterevo 40, rončević Draga.
Brak oko __.__.1845.godine s  Duje Legčević (r.__.__.17__.- __.__.18__.=__ god.), sin
Živjeli su najpprije u Lipovompolju, a potom u Kuterevu 50, Varoš.
Djeca: 1. Toma, r. __.__.1846.,  2. Ivan, r. 21.12.1851.,  3. Šimun, r. __.__.18__.,  4. Ana, r.__.__.186__.,  5. Đuro (__.__.18__. – 05.09.1861.=__ god.), 6. M a n d a, r.__.__.18__.godine.
Nastavak slijedi na kbr.50.


Burić prezime 1826.godine imala je samo jedna obitelj i to Kuterevo 41, Burići.

Rodoslovlje Burić, Kuterevo 41, Burići

Na ovom kućnom broju spominju se najstariji: 1.Ivan, r. __.__.1786.,  2. Pave, r. __.__.17__.,  3. Marija, r. 18.06.1777. (brak s Ivanom Rožman 36)

Porodica Ivana Burić

1. Ivan (zvani Ivica) Burić (r. u Kuterevu __.__.1786. - __.__.____.=__ god.), sin ...?
Brak I. __.__. oko 1806.godine s ...?
Brak II. __.__.1810.godine s    Lucijom Marincel (r. u Kuterevu 1791. – __.__.____.=__  god.), kći  vjerojatno Lukina, Kuterevo 15/1, Poljana i Lukine I. žene...?
Djeca: 1. Josip, r. 12.02.1807.,  2. Bara, r. 26.09.1918.,  3. Manda, r. 18.07.1823.,  4. Lucija, r. 14.03.1825.,  5. Ivanja, r. 29.05.1828.godine.

   Porodica Josipa Burić Ivanovog
   
1.1. Josip Burić (r. u Kuterevu 12.02.1807. - __.__.____.=__ god.), sin Ivanov, Kuterevo 41, Burići i I. žene Ivanove...?
Brak I. 1830.godine s Magdalenom Šporčić   (r. u Kuterevu 24.03.1805. – 28.07.1831.=26 god.), kći vjerojatno Filipova, Kuterevo 8, Šepci i Marije r. Bukovac, Kuterevo 12, Ulica, vjerojatno sestra Filipova.
Brak II.  26.09.1832.godine s Terezijom Rožman (r. u Kuterevu 16.08.1807. - __.__.____.=__ god.), kći vjerojatno Jurina, Kuterevo 19, Ulica i Marije iz Brloga.
Djeca: 1.Tonka, r. 02.01.1836.,  2. Luka, r. 05.08.1837. i 3. Franica, r. 29.02.1840.godine.

1.1.1. Tonka Burić (r. u Kuterevu 02.01.1836. - __.__.____.=__ god.), kći Josipa Ivanovog, Kuterevo 41, Burići i Terezije r. Rožman, kći vjerojatno Jurina, Kuterevo 19, Ulica.
Daljnji podaci za sada nisu poznati.

   Porodica Luke Burić Josipovog   

1.1.2. Luka Burić   (r. u Kuterevu 05.08.1837. - __.__.____.=__ god.), sin Josipa Ivanovog, Kuterevo 41, Burići ili Poljana i Terezije r. Rožman, kći vjerojatno Jurina, Kuterevo 19, Ulica.
Brak __.__.18__.godine s Franicom Vukelić (r. 17.03.1837. - __.__.____.=__
god..), kći Mate Matinog, Kuterevo 31, Trsije.
Živio je u Kuterevu 41, Poljana.
Djeca: 1. Josip, r. __.__.18__., 2. Bara, r. __.__.18__.,  3. Kata, r. __.__.18__.,  4. Filip, r. __.__.1870.,  5. Anton, r. __.__.1875.,  6. Marija, r. 21.09.1878.godine.
Nastavlja se.

Gorša prezime 1826.godine imala je samo jedna obitelj i to Kuterevo 32, Ulica.

Jurković prezime 1826.godine imale su slijedeće obitelji: Kuterevo 3, Jurković Brdo; Kuterevo 4, Burići i Kuterevo 39, Jurković Brdo.


Linar prezime 1826.godine imala je samo jedna obitelj i to Kuterevo 11, Ulica.

Malčić prezime 1826.godine imale su slijedeće obitelji: Kuterevo 16, Varoš; Kuterevo 17, Varoš i Kuterevo 20, Varoš.

Marincel prezime 1826.godine imale su slijedeće obitelji: Kuterevo 15, Poljana i Kuterevo 18, Poljana.

Marinić prezime 1826.godine imale su slijedeće obitelji: Kuterevo 14, Dulibe; Kuterevo 29, Varoš i Kuterevo 37, Varoš.

Mesing prezime 1826.godine imala je samo jedna obitelj i to Kuterevo 23, Dulibe.

Moshon prezime 1826.godine imala je samo jedna obitelj i to Kuterevo 44, Varoš.

Piršljin prezime 1826.godine imale su slijedeće obitelji: Kuterevo 30, Dulibe i Kuterevo 33, Trsije.

Podnar prezime 1826.godine imale su slijedeće obitelji: Kuterevo 24, Podgora i Kuterevo 43, Varoš.

Rončević prezime 1826.godine imale su slijedeće obitelji: Kuterevo 26, Rončević Draga i Kuterevo 40, Rončević Draga.

Rožman prezime 1826.godine imale su slijedeće obitelji: Kuterevo 13, Ulica; Kuterevo 19, Ulica; Kuterevo 28, Varoš i Kuterevo 36, Ulica.

Šepac prezime 1826.godine imale su slijedeće obitelji: Kuterevo 6, Šepci; Kuterevo 27, Šepci i Kuterevo 42, Šepci.

Šporčić prezime 1826.godine imale su slijedeće obitelji: Kuterevo 7, Varoš; Kuterevo 8, Šepci; Kuterevo 9, Šepci; Kuterevo 10, Ulica i Kuterevo 35, Šepci.

Vukelić prezime 1826.godine imala je samo jedna obitelj i to Kuterevo 31, trsije.

Žagrović prezime 1826.godine imala je samo jedna obitelj i to Kuterevo 22, Podgora.

Izvor podataka: Iz knjige Status Animarum Parochia Kutterevensis per me Georgium Ivancich Parochune Loci fectus Anno Domini 1826.

Slijedi nastavak.
7  Lika / Hrvatska / VODA IZVOR ŽIVOTA : Rujan 27, 2007, 11:22:06
Voda i Kuterevo

Voda znači život, ona je izvor života. Iz nje sve nastaje i sve se u nju vraća. Voda je gospodarsko dobro, životni prostor za biljni i životinjski svijet, izvor i prenositelj energije, sirovina kao resurs, sredstvo koje grije, hladi, pere, čisti, otapa i razrjeđuje, prijamnik i otpremnik nečistoća, sredstvo za poljodjelsku i industrijsku proizvodnju, transportne medije, ili kratko, ''multifunkcionalni'' resurs čime je jedna od najvažnijih sastavnica cjelokupnog života na kopnu. Opskrba vodom neminovan je preduvjet za opstanak svake društvene zajednice i osnovica svakoga prirodnog i kulturnog razvitka'.

Upravo na kršu čovjek, kamen i voda isprepleli su svoje putove u nerazmrsivo klupko i ostavili obilne tragove u vremenu i prostoru. Zato krške vode nisu samo spomenici prirode već ujedno i značajni kulturno-povijesni lokaliteti. Na krškom području velebitskog sela Kutereva površinskih vodenih tokova nema dok se oni podzemni kreću duboko u unutrašnjosti planine. Svaka je kapljica kiše za ovo mjesto ''Božji dar s neba'' koji se brižno čuva i racionalno troši. Zato su mještani Kutereva gradili šternje (bunare) ili spremnike za prikupljanje oborinskih voda koje su služile za piće. Samo grlo šternje je najčešće isklesano iz jednog kamena, kao i kamenice uz šternje koje su služile za napajanje stoke. Ovakav način gradnje i danas odražava umijeće njenih graditelja te je simbol opstanka ovdašnjih stanovnika.

Kuterevo, mjesto ponosnih žitelja, smješteno u podnožju Sjevernog Velebita, najvećega i najatraktivnijega planinskog odredišta u Hrvatskoj, mjesto je čiji su žitelji od svog postojanja gazili i pregazili trnovit put životnog opstanka, posebno u snabdijevanju pitkom vodom.Životni put naroda ovoga kraja te životno vezanih generacija s vremena na vrijeme se mijenjao, a mijenjao se i tradicijski način života. Mukotrpnim radom i trudom stvoreni su bolji uvjeti za svakodnevni život, u težnji za većim standardom i boljim sutra.
Povećanjem standarda, a posebice dobivanjem vode iz bunara preko usisnih pumpi i hidropaktnih motora (hidrofora) 1973.godine, došlo je do daleko veće potrošnje vode. Graditeljske umjetnosti, spremnici, bunari, šternje i kamenice, postale su objektima premaloga kapaciteta, nedovoljnog za opću potrošnju domaćinstava. Iz tog razloga tražilo se rješenje dobave pitke vode iz gradske mreže, s hidranta u mjestu Švica. Nakon razmatranja problema predloženo je osnivanja DVD-a Kuterevo institucijama Grada Otočca koje na obostrano zadovoljstvo poduzimaju daljnje korake u svrhu realizacije istog. Veliko hvala mještana ovoga kraja.
Izvor podataka: Iz knjige "Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti" koja je u pripremi za tiskanje i izdavanje, a suautor je marinicm. Napomena: spomenuta knjiga je izišla iz tiska u siječnju mjesecu 2008.godine.
8  Rodoslovlje / Potraga / KUTEREVO : Rujan 15, 2007, 12:55:11
Citat: "goricanka"
,,, odakle ste vi, prezimenjace? moje prezime je marinic, poticemo iz kutareva, gdje je rodjen moj djed, pok. nikola marinic. vise o nama mozete procitati u postu "stajnicka prezimena: marinic". srdacan vam pozdrav.

Pretpostavljam da ste vi Tatjana ili Igor Marinic iz Michagena, Detroid.
Ja se zovem Nikola Marinic, a vaš djed Nikola mi je polubrat, tj. naše su mame sestre. Nikolina mama je Marija r. Jurković, a moja Katarina r. Jurković, koje su kćerke Adama Jurkovića i Bare r. Bukovac, Kuterevo 4/24. Ja sam istražio vaše pretke od prije 250 godina, gdje se najstariji spominje Marko Marinić r. u Kuterevu 1783.g, koji je rodio sina Ivana 23.06.1804.g. Ivan je rodio Karla 20.07.1837.g. Karlo je rodio Nikolu oko 1860.g. Nikola je rodio Ivana 17.11.1890.g. Ivan i njegova prva žena Marija, a moja tetka, rodili su Nikolu 26.11.1912.g. Nikola i Bratislava rodili su Antona 11.01.1943.g. Anton i Svjetlana rodili su Tatjanu 22.10.1970. i Igora 03.05.1977.godine.
Ako želite vašu rodbinu svu po porodici Marinić iz Kutereva 37, onda mi se javite na E-mail adresu: nikola.marinic@email.t-com.hr
Mnogo srdačnih pozdrava Tatjani, Alenu, Aneli i Igoru - javite se.
9  Rodoslovlje / Potraga / KUTEREVO : Rujan 07, 2007, 09:05:47
Kuterevska prezimena

Godine 1826. u Kuterevu su zabilježana slijedeća prezimena: Bukovac, Burić, Gorša, Jurković, Linar, Malčić, Marincel, Marinić, Mesing, Moshon, Piršljin, Podnar, Rončević, Rožman, Šepac, Šporčić, Vukelić i Žagrović. Prezime Biondić nastalo je oko 1895. Prezime Devčić nastalo je 14.07.1957. Prezime Gvozdanović nastalo je 06.03.1975. Prezime Klobučar nastalo je nakon 1964. Prezime Legčević nastalo je oko 1848. Prezime Samaržija nastalo je 1918. godine.
Više o kuterevskim prezimenima bit će više napisano kada se budu obrađivala pojedina prezimena.
Valja reći da od spomenutih pezimena danas više ne postoje u Kuterevu: Gvozdanović, Klobučar, Legčević, Linar, Mesing, Moshon, Samaržija i Žagrović.

Bukovac prezime 1826.godine imale su slijedeće obitelji: Kuterevo kbr.2, Dulibe; Kuterevo 5, Klanac; Kuterevo 12, Ulica; Kuterevo 21, Varoš; 25, Podgora; 34, Varoš i 38, Ulica.

Burić prezime 1826.godine imala je samo jedna obitelj i to Kuterevo 41, Burići.

Gorša prezime 1826.godine imala je samo jedna obitelj i to Kuterevo 32, Ulica.

Jurković prezime 1826.godine imale su slijedeće obitelji: Kuterevo 3, Jurković Brdo; Kuterevo 4, Burići i Kuterevo 39, Jurković Brdo.


Linar prezime 1826.godine imala je samo jedna obitelj i to Kuterevo 11, Ulica.

Malčić prezime 1826.godine imale su slijedeće obitelji: Kuterevo 16, Varoš; Kuterevo 17, Varoš i Kuterevo 20, Varoš.

Marincel prezime 1826.godine imale su slijedeće obitelji: Kuterevo 15, Poljana i Kuterevo 18, Poljana.

Marinić prezime 1826.godine imale su slijedeće obitelji: Kuterevo 14, Dulibe; Kuterevo 29, Varoš i Kuterevo 37, Varoš.

Mesing prezime 1826.godine imala je samo jedna obitelj i to Kuterevo 23, Dulibe.

Moshon prezime 1826.godine imala je samo jedna obitelj i to Kuterevo 44, Varoš.

Piršljin prezime 1826.godine imale su slijedeće obitelji: Kuterevo 30, Dulibe i Kuterevo 33, Trsije.

Podnar prezime 1826.godine imale su slijedeće obitelji: Kuterevo 24, Podgora i Kuterevo 43, Varoš.

Rončević prezime 1826.godine imale su slijedeće obitelji: Kuterevo 26, Rončević Draga i Kuterevo 40, Rončević Draga.

Rožman prezime 1826.godine imale su slijedeće obitelji: Kuterevo 13, Ulica; Kuterevo 19, Ulica; Kuterevo 28, Varoš i Kuterevo 36, Ulica.

Šepac prezime 1826.godine imale su slijedeće obitelji: Kuterevo 6, Šepci; Kuterevo 27, Šepci i Kuterevo 42, Šepci.

Šporčić prezime 1826.godine imale su slijedeće obitelji: Kuterevo 7, Varoš; Kuterevo 8, Šepci; Kuterevo 9, Šepci; Kuterevo 10, Ulica i Kuterevo 35, Šepci.

Vukelić prezime 1826.godine imala je samo jedna obitelj i to Kuterevo 31, trsije.

Žagrović prezime 1826.godine imala je samo jedna obitelj i to Kuterevo 22, Podgora.

Izvor podataka: Iz knjige Status Animarum Parochia Kutterevensis per me Georgium Ivancich Parochune Loci fectus Anno Domini 1826.

Slijedi nastavak.
10  Lika / Hrvatska / VODA IZVOR ŽIVOTA : Rujan 07, 2007, 10:50:36
Voda i Kuterevo

Voda znači život, ona je izvor života. Iz nje sve nastaje i sve se u nju vraća. Voda je gospodarsko dobro, životni prostor za biljni i životinjski svijet, izvor i prenositelj energije, sirovina kao resurs, sredstvo koje grije, hladi, pere, čisti, otapa i razrjeđuje, prijamnik i otpremnik nečistoća, sredstvo za poljodjelsku i industrijsku proizvodnju, transportne medije, ili kratko, ''multifunkcionalni'' resurs čime je jedna od najvažnijih sastavnica cjelokupnog života na kopnu. Opskrba vodom neminovan je preduvjet za opstanak svake društvene zajednice i osnovica svakoga prirodnog i kulturnog razvitka'.

Upravo na kršu čovjek, kamen i voda isprepleli su svoje putove u nerazmrsivo klupko i ostavili obilne tragove u vremenu i prostoru. Zato krške vode nisu samo spomenici prirode već ujedno i značajni kulturno-povijesni lokaliteti. Na krškom području velebitskog sela Kutereva površinskih vodenih tokova nema dok se oni podzemni kreću duboko u unutrašnjosti planine. Svaka je kapljica kiše za ovo mjesto ''Božji dar s neba'' koji se brižno čuva i racionalno troši. Zato su mještani Kutereva gradili šternje (bunare) ili spremnike za prikupljanje oborinskih voda koje su služile za piće. Samo grlo šternje je najčešće isklesano iz jednog kamena, kao i kamenice uz šternje koje su služile za napajanje stoke. Ovakav način gradnje i danas odražava umijeće njenih graditelja te je simbol opstanka ovdašnjih stanovnika.

Kuterevo, mjesto ponosnih žitelja, smješteno u podnožju Sjevernog Velebita, najvećega i najatraktivnijega planinskog odredišta u Hrvatskoj, mjesto je čiji su žitelji od svog postojanja gazili i pregazili trnovit put životnog opstanka, posebno u snabdijevanju pitkom vodom.Životni put naroda ovoga kraja te životno vezanih generacija s vremena na vrijeme se mijenjao, a mijenjao se i tradicijski način života. Mukotrpnim radom i trudom stvoreni su bolji uvjeti za svakodnevni život, u težnji za većim standardom i boljim sutra.
Povećanjem standarda, a posebice dobivanjem vode iz bunara preko usisnih pumpi i hidropaktnih motora (hidrofora) 1973.godine, došlo je do daleko veće potrošnje vode. Graditeljske umjetnosti, spremnici, bunari, šternje i kamenice, postale su objektima premaloga kapaciteta, nedovoljnog za opću potrošnju domaćinstava. Iz tog razloga tražilo se rješenje dobave pitke vode iz gradske mreže, s hidranta u mjestu Švica. Nakon razmatranja problema predloženo je osnivanja DVD-a Kuterevo institucijama Grada Otočca koje na obostrano zadovoljstvo poduzimaju daljnje korake u svrhu realizacije istog. Veliko hvala mještana ovoga kraja.
Izvor podataka: Iz knjige "Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti" koja je u pripremi za tiskanje i izdavanje, a suautor je marinicm.
11  Lika / Lika / OD KORITA DO VODOVODA : Rujan 07, 2007, 10:25:22
Od korita do vodovoda

Voda je u Kuterevu, od naseljavanja do današnjeg dana, bila najtraženije prirodno dobro kojega, s vremena na vrijeme, nije bilo u dovoljnim količinama što je predstavljalo značajan problem žiteljima Kutereva. 335 godina je prošlo od naseljavanja prvih predaka Kutereva do danas. Za sve to vrijeme hvatali su, spremali i upotrebljavali vodu kišnicu. Za to su im bile potrebne posude. Najprije su to bila korita od drva ili duplje, usporedo s time lokve i kamenice, zatim drveni bunari, drvene kace i bačve, šternje od kamena i ilovače te betonske šternje. U nedostatku kišnice vodu su donosili iz rijeke Gacke u oko 9 km udaljenoj Švici. Na kraju, voda je došla u Kuterevo i putem vodovoda iz rijeke Gacke 2003. godine. Do sada se veći broj kuterevskih kućanstava priključio na taj vodovod.

Drvene posude - korita

Prvi doseljenici nisu odmah izrađivali kvalitetne posude za hvatanje vode kišnice, nego su od debla pravili korita u koja su hvatali vodu za piće, dok se blago napajalo vodom iz lokve. Nakon dužeg vremena uslijedile su kvalitetnije drvene posude za hvatanje vode od jelovih ili smrekovih duga, koje su se zvale kace.
U te kace stane mnogo više vode nego u korita, a i lakše se moglo praznu kacu premjestiti i održavati čistom jer je bila daleko lakša od korita. Pored toga, moglo se postaviti više kaca u koje se hvatala voda kišnica s krovova od šimlje ili šimle. Taj je način skupljanja kišnice kod siromašnijih žitelja Kutereva trajao sve do pedesetih godina prošlog stoljeća.

Korito izdubljeno u deblu drveta za potrebe skupljanja i držanja vode kišnice
u vrijeme nakon naseljavanja Kutereva, sve dok se nisu počele izrađivati kace
i drveni bunari.

Korito od drvenih dasaka koje su Kuterevci izrađivali za svoje potrebe
i za tržište, a služilo je za pranje većih predmeta i prilikom svinjokolje.
Izvor podataka: Iz knjige "Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti" koja je u pripremi za tiskanje i izdavanje, a suautor je marinicm.
12  Forum / Generalni chat / LOKVE : Rujan 07, 2007, 10:11:20
Lokve


Lokve su prvi stanovnici Kutereva upotrebljavali odmah po dolasku u Kuterevo. Takva prva lokva napravljena je kod starog groblja i to tako što je iskopana rupa u tlu i nabijena ilovačom kako bi držala vodu. Ta se lokva koristila do polovine prošlog stoljeća. Dakako da ju je trebalo s vremena na vrijeme čistiti od nanosa zemlje i ilovačom ponovno nabijati. Prilikom čišćenja višak zemlje odnosio se u groblje.
Slično spomenutoj, lokve su žitelji Kutereva pravili u svim zaseocima te na nekim pašnjacima. Tako su poznate, dosta velike, lokve bile u zaseoku Poljana, u Ulici Gorša, na Klancu, na pola puta za Kopija, na pašnjaku Vršeljak itd. Tim lokvama služili su se stanovnici dotičnog zaseoka. Pojedine obitelji pravile su lokve na svom zemljištu samo za vlastite potrebe. Tako imamo dvije lokve kod Marinića u Dulibama u vlasništvu obitelji kbr.23 i 30. Zatim u Dulibama u vlasništvu kbr. 58 i 119. itd. Sve su te lokve bile u funkciji do oko polovine prošlog stoljeća. Danas se ne održava niti jedna lokva jer više nema potrebe.
Izvor podataka: Iz knjige "Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti" koja je u pripremi za tiskanje i izdavanje, a suautor je marinicm.
13  Lika / Lika / TAMBURICA KUTEREVKA : Rujan 07, 2007, 01:16:46
Tamburica kuterevka

Priča o tamburici

Tamburica–dangubica ili kuterevka je autohtoni instrument kuterevskog identiteta, usko povezan s povješću i sadašnjošću kuterevskog čovjeka. Kuterevska tamburica je bila i ostaje neizostavni dio folklornog života koji ima iznimno značenje narodu ovog kraja, ona je izvor stanja duše u kojem su sačuvani i duboko ukorijenjeni ljubav i uspomene koje se nikada neće moći istisnuti iz sjećanja.
Taj orginalni predmet izrađuje se od tvrdoga sirovog drveta koje je majstor sam pomno izabrao, pazeći pri tome da je drvo raslo na škrtom terenu (kamenu), podalje od visokih stabla, kako bi samo drvo odgovaralo unutrašnjoj teksturi godova, te da je čisto i bez izraslina.
Tamburica se izrađuje od više vrsta drveta, ali najbolje je drvo bijelog javora koje daje čisti i najbolji zvuk. Nakon odabira drvo stabla se priprema i grubo obrađuje u dva dijela: kutlaču i vrat koji su uvijek iz jednog komada.
Kutlača tamburice izdube se posebnim šupljim dlijetom u obliku kruške te se isturpija turpijom (rašpom), a vrat kutlače se isteše, podilja s podiljačem te kasnije obradi ručnom blanjom da bi dva mjeseca stajala kako bi se dobro prosušila.
Pri izradi tamburice koriste se šabloni ili se izrađuje prema vlastitom nadahnuću. Na grubo obrađenu tamburicu stavlja se dno od jelove daščice i čeka se tri dana. Potom slijedi završna obrada, dodaju se glasnice koje su obično od trešnjine daščice, zatim se postavljaju cifre, notiranje te završno lakiranje, onda dolazi konjić, na kličak razvlače se 4-5 žica i tako je tamburica spremna za sviranje.
Tamburica se izrađuje u raznim veličinama, mala, srednja, velika i svaka ima drugi zvuk. Za sviranje je potrebna trzalica koja se izrađuje od kravljeg roga.
Najpoznatiji majstor u izradi tamburica je bio Pave Šporčić Tomin (1902-1984), koji je tu vještinu sam svladao u dvadesetogodišnjoj životnoj dobi baveći se tim majstorskim zanatom do kraja života. Taj poznati kuterevski izrađivač tamburica odlazio je svake srijede na sajam u grad Otočac te je bio nazočan svakog petka sa svojim proizvodima na sajmu u Gospiću i tako prodavao svoje proizvode. Prodaja je išla dobro, a Pave je na taj način jednim dijelom osiguravao životnu egzistenciju svojoj osmeročlanoj obitelji. Vještina tog zanata prenesena je na Pavinog sina Danu Šporčića, koji ju je izučio još kao mali dječak, tako da je prvu tamburicu izradio čuvajući blago na pašnjaku. Nakon toga se posvetio samostalnoj izradbi tamburica koje istim načinom izrađuje i danas.
U Kuterevu su postojali i danas postoje jednako vrijedni samouki majstori u izradbi tamburica. Josip Rončević Martinov (1887-1957) povremeno je izrađivao, između ostalog, tamburice. Božo Biondić Matin (r.1958.) poseban je majstor za mnoge drvene proizvode, a posebno za izradu tamburice. Većinu svojih proizvoda izlaže na svim organiziranim manifestacijama, a naročito na priredbi ''Jesen u Lici'' u Gospiću.
Tamburice se danas izrađuju po narudžbi ili za prodaju po raznim sajmovima te povremeno na crkvenim proštenjima. U zadnje vrijeme posebno se traže kao suveniri diljem Hrvatske, a i šire.
Tamburica – dangubica ili kuterevka poznata je ne samo u tom kraju nego i širom zemlje, pa i u onim krajevima gdje žive iseljeni žitelji ili potomci iz Kutereva.
Kada se mladi nauče svirati, sviraju samostalno ili u grupi u seoskim svatovima, seoskim zborovima uz pjesmu i ples, uglavnom sviraju bez nota, po sluhu i samouko, ali nepogrešivo.
U životu tamburice i ljudi dogodile su se određene promjene, tako da je zanimanje za tamburicu polako opadalo. Interes za sviranje postajao je sve manji, pa je tamburica postala samo komercijalni proizvod.
Iz tog razloga u suradnji Ministarstva kulture i Saveza folklorne udruge ''Korduna'' iz Slunja dvije su kuterevske udruge, VUK (Velebitska udruga Kuterevo) i KUK (Kulturna udruga Karmenica), organizirale u ljeto 2005. tečaj izvornog sviranja tamburice – dangubice kuterevke na kojem je bilo nazočno 20 polaznika iz Kutereva, Otočca i drugih krajeva Hrvatske. Polaznici tečaja su primili zahvalnice i diplome za vrijeme ''Gorskog piknika sv.Roka'' na Kopija iznad Kutereva.

Tamburica dangubica ili ''kuterevka'' dospjela je u Etnografski muzej u Zagrebu i na izložbu koja se održala u Zagrebu 20.04.– 18.05.2006. Evo o tome zapisa:

''TAMBURICA – SIMBOL HRVATSKOG IDENTITETA''
Četvrtak, 20.04.2006. – četvrtak, 18.05.2006.
Etnografski muzej, Mažuranićev trg 14
Tamburica, kuterevska dangubica, iz sela Kutereva (Lika) ispričat će priču o svojoj povijesti i u kakvom je društvenom i kulturnom okruženju živjela prije uvrštenja u muzejski zbirni fond (kada je izrađena, od kakvog je materijala izrađena, kako je izgrađena, tko ju je izradio, kakva joj je namjena, kako je bila korištena, tko je bio njezin vlasnik). Potom će nam pričati o svom životu kao muzejskom predmetu, ali i o svojoj nacionalnoj vrijednosti, kao izrazu regionalnih i lokalnih identiteta, znanstvenim interpretacijama i polemikama u javnosti te o načinima njezine suvremene uporabe kao suvenira, te kao dijela organiziranih oblika zabave suvremenog društva (etno-glazba).
Pored toga što tamburica, kuterevska dangubica, stavljena u različite kontekste pokazuje mnoga značenja u svom fizičkom, materijalnom obliku, ona kao instrument sadrži i brojna nematerijalna značenja poput zvuka i tradicijske glazbe koja se na njoj izvodi te njezine izradbe. Glazba je dio usmene tradicije koja se izvodi slušanjem i pamćenjem, ona je usklađena s mentalitetom i stilom života ljudi koji je stvaraju, izvode, uče i usvajaju te dalje prenose usmenom predajom.

Na terenskom istraživanju u selu Kuterevu 2004. snimljen je etnografski film pod nazivom 'Kuterevska dangubica' kojim je prikazan odnos čovjeka prema predmetu, čovjeka kao njegova stvaratelja i korisnika. Izložbeni prikaz upotpunjen  je ambijentalnom glazbom, posebno odabranom i prilagođenom za ovu izložbu.

autorica: mr.sc.Zvjezdana Antoš, viša kustosica
dizajn: Nikolina Jelavić-Mitrović, dipl. dizajnerica

etnografski film ''Kuterevska dangubica''
scenarij: mr. sc. Zvjezdana Antoš
režija, kamera, montaža: Irena Ščurić
glazba: Boris Harfman' .





Tamburice. Dane Šporčić Pavin, Lipovlje 35/118/85, Dulibe, proizvodnju tambura izučio je od svoga oca Pave. Na slici je prikazan kako uštimava zvuk tamburice u svojoj radionici gdje se vidi mnogo tamburica koje čekaju sajmene dane kada će ih odnijeti na prodaju u Otočac ili Gospić.
Izvor podataka: Iz knjige "Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti" koja je u pripremi za tiskanje i izdavanje, a suautor je marinicm.
14  Lika / Lika / DRVENI BUNARI : Rujan 07, 2007, 01:05:38
Drveni    bunari

Kako se broj žitelja Kutereva povećavao, tako se povećavao i broj njihovih domaćih životinja. Usporedo s time povećavali su se i zahtjevi za vodom. Zbog toga su ljudi počeli graditi veće posude u koje će hvatati kišnicu, sačuvati ju zdravu i čistu do sljedeće kiše, a te posude su zapravo drveni bunari. Oni su se gradili tako da se najprije iskopala rupa u kojoj bi se od drvenih smrekovih brvana napravila prostorija te s vanjske i donje strane obložila zemljanom ilovačom u debljini 25 cm da ne propušta vodu. Postavio bi se potom drveni ravni pokrov i svakako na pokrovu izgradio otvor, grlo slično sadašnjim šternjama. Veličina bunara (širina i dubina) ovisila je o mogućnostima onog za koga se gradio.

Današnji tragovi drvenih bunara

Iz podataka u Spomenici o Kuterevu, što ju je napisao kuterevski župnik Ivan Kolaković u razdoblju od 1901. do 1918. godine, proizlazi da je crkvena šternja najprije bila sagrađena s drvenim grlom, a potom je postavljeno kameno grlo.

Kod groblja ''Marinceleva draga'' nenaseljeni dio zemljišta zove se Bunar što logično upućuje da je tu nekada postojao drveni bunar, a možda bi se i sada na tom mjestu mogla naći zatrpana brvna.

Ostatak jednog bunara pronađen je 1989.godine kada je Ivan Piršljin iz Kutereva 166 kopao podrum za novu kuću pored postojeće kuće. Kopanjem je naišao na drveni bunar čija su brvna smrekova ili jelova bila još dosta zdrava te su mu poslužila za loženje vatre. Dimenzije greda bile su 12 cm debljine, a po 3 metra dužine. Tada je bila još živa Kata Šepac Franina, Kuterevo 6/72/161, Šepci, stara 80 godina, koja se sjeća da je njezin otac Frane Tomin govorio da je od svoga oca Tome doznao kako je na tome mjestu bio bunar.
Izvor podataka: Iz knjige "Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti" koja je u pripremi za tiskanje i izdavanje, a suautor je marinicm.

Sljedeće nalazište drvenog bunara, te se i zemljište sada tako zove, nalazi se u Dulibama u blizini kuće broj 23/179, koja je bila vlasništvo Pave Marinića Stjepanovog. U srpnju 1999.godine Pavao Marinić i Nikola Marinić, pisac ovih redaka, otišli su na mjesto gdje se drveni bunar nalazi. Smješten je oko 300 metara iznad Pavine kuće pored puta za blago. Pored bunara nalazi se podest, oko 3 x 5 metara, gdje je nekada bila kuća ili neka druga građevina. Usput se Pavao prisjetio da su on, njegov otac Stjepan i stric Ivan oko 1950.godine htjeli osposobiti bunar za upotrebu vode za blago. Počeli su kopati i naišli na dosta stara i trošna brvna pa su, bojeći se da neće držati vodu, odustali od kopanja i vratili iskopanu zemlju natrag.
Drveni bunar se nalazi i u blizini naselja Šporčići u Dulibama, sada Lipovlje, na zemlji nekadašnjoj obitelji Marinić, koju zovu Gabrovka, jer je bila u vlasništvu Gabre Marinića Antonovog, r. 1836. godine, a sada je u vlasništvu Petra Bukovca Petrovog, Lipovlje 2/64/75, Dulibe, koji je sa svojim sinovima kopao šternju uz novosagrađenu obiteljsku kuću 1999. godine. Kopajući, na dubini od oko 4 metra naišli su na 2 okrugla drva dužine 1,20 m i debljine 10 cm. To drvo su koso odrezali i prebrojili preko 80 godova, ali nisu mogli odrediti vrstu drveta. Drvo je bilo zdravo i tvrdo. Primjerak su sačuvali, a jedan komadić se nalazi i kod pisca ovih redaka. Toliko o drvenim bunarima, kojih je vjerojatno bilo daleko više, ali su kasnije na njihovim mjestima izgrađene šternje od kamena i gline.
Izvor podataka: Iz knjige "Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti" koja je u pripremi za tiskanje i izdavanje, a suautor je marinicm. Nadopuna: knjiga je izišla iz tiska u siječnju mjesecu 2008.godine. Marinicm.
 Stranica: [1]

UseBB Port by Gaia Lički forum ZK Stajnica | Powered by SMF 1.1.10. © 2005, Simple Machines LLC. All Rights Reserved.