Lički forum ZK Stajnica

Forum => Generalni chat => Autor teme: mikos - OĹľujak 02, 2007, 04:21:03



Naslov: PREZIMENA - Stanovništvo Like 1700-te god.
Autor: mikos - OĹľujak 02, 2007, 04:21:03
Stanovništvo Like oko 1700.
 
Naseljenici u ličkim selima 1700.

Gornji Kosinj – kranjci, doseljenici iz gornjeg pokupja (g.kotar); Butina, Golik, Grgurić, Jurković, Mance, Pleše, Prišlin, Podnar, Špoljarić, Žagar...

Krš (Srednji Kosinj) – pravoslavni vlasi naseljeni od turaka; Basta, Burcar, Ćormarković, Glumac, Javorina, Kokotović, Lastavica, Luben, Munjas, Paripović, Počuča, Uzelac, Zobenica...

Donji Kosinj – hrvati, doseljenici iz okolice Ogulina; Benčić, Biljan, Crnković, Delač, Klobučar, Majnarić, Sigurnjak, Štajduhar, Vidmar...

Široka Kula – pravoslavni vlasi, naseljeni iz zbjega kraj brinja; Cvjetičanin, Dejanović, Jelić, Jović, Korać, Kupica, Mileusnić, Paškaš, Sikerica, Vukelić, Zečević...

Perušić – pokatoličeni muslimani; Asančehajić, Kurkešević, Alešković, Hećimović, Bašić, Imbrešić, Zulić, Turić, Kulašević, Džotić, ...naseljeni bunjevci; Krumić, Lulić, Tomić, Rukavina... hrvati, doseljeni od otočca; Brajković, Kostelac, Kovačić, Orišković, Šimatović... kranjci, doseljeni iz gornjeg pokuplja; Grivičić, Jurković, Kolar, Klemenić, Štimac, Umić...

Mušaluk – kranjci, doseljeni iz gorskog kotara; (ne spominju se prezimena)

Drljača – kranjci, doseljeni iz gorskog kotara; (ne spominju se prezimena)

Strana – kranjci, doseljeni iz gorskog kotara; (ne spominju se prezimena)

Malo Selo – kranjci, doseljeni iz gorskog kotara; (ne spominju se prezimena)

Kaluđerovac – kranjci, doseljeni iz čabra i broda n/K; Crnković, Grgurić, Kruljac, Ožanić, Palijan, Podnar, Šebalj...

Budak – bunjevci, doseljeni iz primorja; Luketić, Marković, Mesić, Pavičić, Pavlinić, Vidović... hrvati, doseljeni iz okolice otočca; Jurković, Levarac, Toljan, Štimac, Špoljarić...

Pazarište – bunjevci iz krmpota; Vojnić, Miletić, Rupčić, Smolić, Vučković, Vlatković, Rogić, Tomić... hrvati, doseljeni iz vinodola; Marinac, Levar, Ružić, Biskupović, Pečinić, Hudoković, Hodak, Kalanj...

Smiljan – pravoslavni vlasi naseljeni od turaka; Basarić, Rogić, Gajić, Katić, Rajčević, Vujnović... hrvati doseljeni iz velebitskog primorja; Kovačić, Maras, Vrban, Mažuran, Devčić, Špalj, Miškulin, Krpan...

Kaniža Gospićka – pokatoličeni muslimani; Čanić, Jengić, Šabić, Turić...

Gospić – pokatoličeni muslimani; Alić, Asančajić, Asić, Fajdić, Hećimović, Jamičić, Šerić... doseljeni bunjevci; Bačić, Balenović, Brkljačić, Ćaćić, Dujić, Filipović, Ivezić, Japunčić, Krmpotić, Miletić, Pavelić, Starčević, Šikić, Tomljenović... hrvati doseljeni iz ledenica; Bubaš, Frković, Pađen, Smolčić, Svetić... hrvati doseljeni iz brinja i otočca; Alar, Bićanić, Božić, Brajković, Konjiković, Majeović, Nikšić, Mesić, Novaković, Orešković, ... kranjci doseljeni iz donjeg pokupja (karlovac); Binički, Jugović, Križ, Kruljac, Papež, Tarković, Sudar, Štimac, Žagar...

Lički Novi – hrvati doseljeni iz ledenica; Zduna, Galac, Tonković, Pađen, Jelačić, Belobrk, Šnajdar, Jerković, Magašić, Stilinović...

Ribnik – starosjedioci hrvati iz turskog vremena; Mudrovčić, Romić, Franić, Jurjević, Cindrić, ... kranjci iz g.kotara; Golik, Grgurić, Štimac, Palijan, Steile... pravoslavni vlasi, doseljeni iz bosne (grahovo); Sekula, Smoluč, Drakula, Radula, Počuča, Plečaš

Divoselo – pravoslavni vlasi naseljeni iz bukovice i zap.bosne; Bjegojević, Bukarica, Čubrilović, Dodig, Grijak, Konjac, Nafajda, Ostreva, Pjevač, Plečaš, Počuča, Popović, Sekulić, Tepšić, Vukovoj.

Počitelj – pravoslavni vlasi naseljeni od turaka iz bosne; Bobul, Čuturilo, Lubenović, Njegovan, Trkulja, Uzelac, Vitas, Vuksan.

Medak – pravoslavni vlasi naseljeni iz bosne, poslije turaka; Acketa, Capitlaka, Crnokrak, Čokeš, Didulica, Dragičević, Drobnjak, Glumac, Jađovul, Kalinica, Korać, Ljuština, Maoduša, Popović, Samotaka, Starčević, Škorić, Tarbuk, Vlajinić, Ugarak, Žegarac

Raduč – pravoslavni vlasi naseljeni od turaka; Bastaja, Bjelobaba, Crnobrnja, Čubrilo, Jalača, Korkut, Kulundžija, Ljevnajić, Ljuljak, Šobot

Mogorić – pravoslavni vlasi naseljeni iz bukovica; Banjeglav, Basarić, Borković, Đodan, Ilić, Janković, Kuduz, Maljković, Margaretić, Vučković

Vrebac – starosjedioci hrvati iz turskog vremena; Bobić, Butković, Cetinić, Kleković, Mandarić, Mikluščić, Tomaš,... pravoslavni vlasi naseljeni iz bosne; Bogdanul, Kokot, Korać, Narandža, Njegomir, Praskonja, Resman, Zelentur, Zoroje

Bilaj – pokatoličeni muslimani; Jurišić, Pozderac, Skender.. hrvatski doseljeni iz donjeg pokuplja; Fink, Mihelčić, Žagar

Barlete – doseljeni bunjevci; Jelinić, Krmpotić, Stipanović... doseljeni pravosl.vlasi iz bukovice; Mikšić, Ciganović, Rašeta, Sudar

Ostrovica – doseljeni hrvati iz vinodola; Bunčić, Kranjčević, Tomičić, Vraničić... doseljeni prav.vlasi iz bukovice; Čuturilo, Polovina, Kekić, Rajšić, Savatović, Teslić

Lovinac – doseljeni bunjevci iz baga (karlobag); Blažević, Brkić, Pavičić, Perpić, Sekulić, Šarić.. kranjci iz g.kotara; Zdunić

Lič.Cerje – doseljeni bunjevci iz podvelebita; Balen, Brkljačić, Japunčić, Matovinović, Vrkljan

Ričice – doseljeni bunjevci iz podvelebita i senja; Knežević, Peršić, Rupčić, Skorup, Tomičić

Smokvić – doseljeni bunjevci iz okolice senja; Krpan, Pavelić, Pavičić, Šarić, Tomljenović

Sveti Rok – doseljeni bunjevci iz podvelebita; Babić, Ivezić, Katalinić, Pasuović, Smolčić, Vidaković, Vrkljan..

Bruvno – pravoslavni vlasi naseljeni od turaka; Bolović, Bulj, Čubrilović, Divjak, Guteša, Kečina, Krneta, Krtinić, Kasulja, Malbaša, Miljuš, Plečaš, Radmanović...

Mazin – pravoslavni vlasi naseljeni od turaka iz istočne bosne; Drakulj, Gvozden, Kekilolović, Pijuk, Starješina, ..

Udbina – doseljeni bunjevci iz podvelebita; Bižanović, Blažan, Ivković, Mesić, Jurčić, Robić, Rajković, Fumić, Sertić,... doseljeni kranjci iz g.kotara; Pezelj, Tičac, Mance, Krznarić, Novačić, Sabljak.

Rebić Udbinski – pravoslavni vlasi naseljeni od turaka; Ćosić, Ćuk, Momčilović, Sekula, Trkulja, Vukoder

Mutilić – starosjedioci hrvati iz turskog vremena; Augustić, Bakarić, Cvitković, Dubravčić, Gašperović, Valentić... prav.vlasi naseljenji od turaka iz bosne; Basara, Basta, Dopuđa, Hajduk, Komadina, Krnjajić, Lončar, Oštrokapa, Uzelac

Visuć Krbavski – pravoslavni vlasi naseljeni iz bukovice; Banović, Baraković, Jančić, Javorović, Kosanović, Pozmanović, Prica, Prodanović, Vranješ, Žutić

Komić – pravoslavni vlasi naseljeni iz bukovice; Batinić, Ćurčić, Grozdanić, Opačić, Ružić, Momčilović

Mekinjar – pravoslavni vlasi naseljeni od turaka iz podrinja; Bastaja, Bosnić, Kliska, Pokonj, Repatulj, Šegan, Trkul, Zorul

Pisač – pravoslavni vlasi iz zbjega u brinju; Borić, Grbić, Končar, Svilar, Štetić, Vukmirović

Podlapača – doseljeni hrvati iz modruša; Blažan, Dasović, Fumić, Holjevac, Javor, Sertić, Udorović, Vuković

Jošane – pravoslavni vlasi koji su do tada bili nomadi; Arambašić, Cvijanović, Diklić, Mašić, Panjković.. pravoslavni vlasi naseljeni iz bukovice; Egić, Kurijac, Masnikosa, Mrkobrada, Radulović, Stojanović, Vlatković

Bunić – pravoslavni vlasi koji su do tada bili nomadi; Batinić, Božanić, Vranješević, Milošević, Rapajić, Vlaislavljević, Hinić, Domazetović, Sekezović, Sladić.. pravoslavni vlasi naseljeni iz bosne; Eror, Prica, Radule, ..

Pećane – pravoslavni vlasi naseljeni iz bukovice i bosne; Bižić, Budisavljević, Kreković, Masnikosa, Mihajlović, Pražić, Svilar

Korenica – pokršteni muslimani (na pravoslavlje): Agić, Ivanišević, Hajdović, Jandrić, Klašnić, Mikić, Mirilović, Petričić.. pravoslavni vlasi naseljeni iz zbjega kod otočca i plaškog; Boršenović, Čupurdija, Delić, Đotlić, Drakulić, Funduk, Glumac, Gnjatović, Govorčina, Vukobrat, Škorić, Šuput, Vardić, Žigić, Vujčić...

Otočac – hrvati starosjedioci prije turaka; Atalić, Bogdašić, Brajković, Ćorak, Dasović, Dubravčić, Dujmović, Furlan, Gomerčić, Kostelac, Ladišić, Laškarin, Mudrovčić, Orišković, Šimatović, Tonković

Kuterevo na Velebitu – kranjci naseljeni iz gor.kotara; Bartulac, Gerovac, Kranjčević, Lukšić, Šlipogar, Vrbanić... bunjevci naseljeni iz baga (karlobag); Prpić, Rogić, Rupčić, Babić, Katalinić, Rukavina...

Kompolje – kranjci naseljeni iz gor.kotara; Fajdetić, Filipčić, Šimunić, Majer, Šarinić

Krasno Polje – doseljeni bunjevci iz podvelebita; Devčić, Babić, Modrić, Vukelić

Biskup Brajković u svom izvještaju o Lici, 1702., dijeli ličko stanovništvo na plemenite hrvate, pokrštene turke, bunjevce, kranjce i vlahe šizmatike.
Među plemenite hrvate ubraja rodove s područja vinodola, senja, otočca, brinja i modruša, kao i ostatke onih hrvata koji su nadživjeli tursku vladavinu...
Pokršteni turci samo su uvjetno „turci“, jer se radi o islamiziranim stanovnicima like, koji su porijelom najvećim dijelom slaveni iz bosne.
Kranjci su lički doseljenici koji su došli iz gornjeg pokuplja, tj. hrvatski ili slovenski kajkavci, koje su štokavski hrvati prozvali „kranjcima“.
Bunjevci su vlaško polunomadsko stanovništvo katoličke vjere, potpuno slavenizirano. Porijeklom su iz srednje dalmacije (cetine), a „putovali“ su preko bukovice, ravnih kotara, podvelebitom do senja i dalje preko modruša. Jedan ogranak je završio čak u bačkoj, najvjerojatnije naseljen tamo od turaka.
Vlasi šizmatici su nomadi i polunomadi grkoistočne vjere. Ukoliko su porijeklom iz sjeverne dalmacije (bukovica) uglavnom su slavenizirani, dok su oni iz bosne i dublje iz dinarida još uvijek jakog romanskog karaktera. Na prostorima like bilo ih je od pamtivijeka; turcima su najprije bili saveznici, dok su se pod kraj turske vladavine razbježali u zbjegove kraj brinja i otočca, odakle se većina vratila u prijašnja naselja


izvor: A.Mohorovičić, M.Marković: Zbornik za narodni život i običaje, Knjiga 53, HAZU, Zagreb 1995.

preneseni podaci iz izvještaja senjskog biskupa Martina Borkovića, pisanog godine 1710.


Naslov: PREZIMENA - Stanovništvo Like 1700-te god.
Autor: Ličan - OĹľujak 02, 2007, 05:56:56
Mikos,
koji je puni naziv knjige i da li se u njoj nalaze prezimena i za brinjski kraj.


Naslov: Poštovani Ličan!
Autor: mikos - OĹľujak 02, 2007, 08:47:45
Nažalost još tražim knjigu ovih autora, ako nađem javiti ću. Ovo  sam pronašao sasvim slučajno istražujući svoje prezime.
Pozdrav,  Mikos


Naslov: PREZIMENA - Stanovništvo Like 1700-te god.
Autor: Vranik - Rujan 22, 2007, 10:50:04
Popis Biskupa Martina Brajkovića 1700. godine,
Zagreb 1889:  Radoslav Lopašić: Spomenici hrvatske Krajine : knjiga III : od godine 1693 do 1780, stranica 190-192

Za Brinje i Gatska poslje 1689. godine,
Zagreb 1962: Stjepan Pavičić: Seobe i naselja u Lici,
stranica 171 - 185

Inače,

Popis Like i Krbave 1712. godine, 2.8 MB.pdf (http://www.angelfire.com/tx5/film/Popis.pdf)
"Correniza, Punich, Podlopachi, Jossani, Mekinara, Udbina, Comik, Brunu, Zermany, Grachachu, Louinchani, Plochani, Raduz, Belai, Osterviza, Perusichiu, Kaliuderouchu, Novi, Divosellu, Ribnig, Medak, Pazarischih, Mogorichiu, Musa Luku, Sirokoi kulj, Budeku"


Naslov: PDF
Autor: Lipice - Rujan 23, 2007, 01:47:18
@ Vranik

Fala ti na kopiranoj knjigi ;) i svoje prezime sam nasal i ne pise Vallacius ;) kraj njega...

Malo je tece za citat sve je na latinskom i staronjemackom napisano ali ide...


Naslov: PREZIMENA - Stanovništvo Like 1700-te god.
Autor: Ličan - Rujan 23, 2007, 10:31:41
Dečki, hvala na PDF-u "Popis Like i Krbave". Knjigu sam čitao ali s njom treba biti oprezan. Sadrži dosta podataka i povijesnih dokumenata koji se nalaze u Grazu i radio ju je Austrijanac. Ograničila se isključivo na sadašnju južnu Liku. Mislim da je Pavičić i njegova knjiga "Seobe i naselja u Lici" za sada najbolja knjiga ove vrste u Lici. Izdavač "Popisa Like i Krbave" je Srpsko kulturno društvo Prosvjeta.


Naslov: SDK
Autor: Lipice - Rujan 23, 2007, 11:19:03
Da u pravu si i taj link vec duze jimam

http://www.skdprosvjeta.com/pdf/9.pdf

ali ipak mislim da ni sve tu bas krivo...

Jer ipak je tu knjigu financirala nasa Vlada ili bolje receno ministarstvo znanosti i tehnoligije. Pa nemislim da je neka vrsta propagande


Univ.-Prof. Dr. Karl Kaser jie Austrijanac

http://www-gewi.uni-graz.at/staff/kaser/

evo malo i o njemu....

I vie druge sam malo procesljal da vidim ...

Univ-Doz. Dr. Hannes Grandits
(vec me prezime podsica na Gradiscankog Rvata, tamo oko mesta Stinatz ili na hrvatski Stinjaki)
Je pisal knjige o rvatskim seljacima i kako su zivili u sistemu "Zadruge" primjer Lekenik / Bobovac.


prof. dr. sc. Drago Roksandić
predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest
i pročelnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu


Naslov: PREZIMENA - Stanovništvo Like 1700-te god.
Autor: Vranik - Rujan 23, 2007, 12:34:10
Citat: "Ličan"
Dečki, hvala na PDF-u "Popis Like i Krbave". Knjigu sam čitao ali s njom treba biti oprezan. Sadrži dosta podataka i povijesnih dokumenata koji se nalaze u Grazu i radio ju je Austrijanac. Ograničila se isključivo na sadašnju južnu Liku. Mislim da je Pavičić i njegova knjiga "Seobe i naselja u Lici" za sada najbolja knjiga ove vrste u Lici. Izdavač "Popisa Like i Krbave" je Srpsko kulturno društvo Prosvjeta.


Karl Kaser (predgovor), Drago Roksandić (pogovor) i njihov zaključak je netoćan.

Popis Like i Krbave 1712. godine je toćan. Ali nisu svi stanovnici navedeni.

Moji žive u Lovincu od 1691 do danas a nisu u popisu Like i Krbave 1712. godine.
U popisu Biskupa Martina Brajkovića 1700. godine jesu.

Gospić, Ričice, Ličko Cerje, Vrebac itd. nema u popisu Like i Krbave 1712. godine.
U popisu Biskupa Martina Brajkovića 1700. godine ih ima.

Wallachen (Vlasi) se spominje u popisu Like i Krbave 1712. godine. Bunjewatzen (Bunjevci) ne.
U popisu Biskupa Martina Brajkovića 1700. godine se spominju.

Izvješće Biskupa Sebastijana Glavinića 1695. godine Svetoj Stolici
spominje da ima 3000 katolika i 3000 shizmatika u Lici 1695. godine

Izvješće Biskupa Benedikta Bedekovića 1708. godine Svetoj Stolici
spominje 13000 katolika i 1400 shizmatika u Lici 1708. godine

Zagreb 2003: Mile Bogović: Senjsko-Modruška ili Krbavska Biskupija,
stranica 135 i 156


Naslov: PREZIMENA - Stanovništvo Like 1700-te god.
Autor: Ličan - Rujan 23, 2007, 08:26:11
Bravo dečki, vidi se da puno čitate našu povijest. "Popis..." ne daje cjelovito stanje  iz neznam kojih razloga. Zato ga treba nadopuniti popisom biskupa Brajkovića i Bedekovića. Svakako proučite literaturu našeg sadašnjeg biskupa Bogovića, osobito njegova "Izvješća senjskih biskupa Svetoj stolici" i još neke druge. Interesantna je knjiga Josipa Burića "Biskupije Senjska i Modruška u XVIII. stoljeću", pa još neke.
Brajkovića i Bedekovića treba pročitati...
Problem je u tome što se o nekim događajima piše segmetarno tako da to gradivo ne daje cjelovito stanje o određenom problemu. Knjiga daje dosta povijesnih činjenica ali smatram da ne daje sve i to treba reći da se ne dođe u zabludu.
Kaser sam priznaje da je te dokumente slučajno našao u arhivu u Grazu i nitko ne može tvrditi da li su autentični, cjeloviti i za koje su svrhe rađeni.
Očekujem odgovor.


Naslov: Prezimena
Autor: Lipice - Rujan 23, 2007, 09:23:53
A kej uvik tu je jigral novac i moc svoju ulogu plus politika...

Tjekom je bilo interesantno u tuo vrime crkvi a i mocnicima kuliko cedu poreza ili desetine ubrat... Ja mislim da je to i razlog ca su i neki presli u vu ili nu crkvu. Kej danas drzavljanstvo... mislim da ako si bil katolik da si mogal puno dalje dogurat nego ako si bil pravoslavac ili musliman ALI izto tako kej nekatolik si manje poreza placal.

Barem ja tako mislim...

Nazalost jako malo podataka se najde o nasem kraju.

Ali mislim ako vako dalje skupljamo podatke sa svi strana pa mozda bolje naucimo kako je to tad zapravo bilo... Steta ca neznam arapski jer i u Stanbulu jima izto sigurno puno podataka iz naseg kraja... a neznam ki bi to mogal sve lipo prevest.. jer oni jimadu izto kej Vatikan jake arhive


Naslov: Odg: PREZIMENA - Stanovništvo Like 1700-te god.
Autor: zeljko62 - Rujan 22, 2008, 10:28:53
Poštovani gospodine Mikos zamolio bih za odgovor ukoliko raspolažete sa meni veoma interesantnim informacijama- obitelj ŠporčićIvice i Anke rođ. Jurković iz kutereva.Unaprijed se zahvaljujem Željko.


Naslov: Odg: PREZIMENA - Stanovništvo Like 1700-te god.
Autor: mikos - Rujan 22, 2008, 10:42:54
Poštovani Željko!
Nažalost ne mogu Vam pomoć, ne znam nikoga od navedenih ali možda netko pročita pa pomogne.
Pozdrav!


Naslov: Odg: PREZIMENA - Stanovništvo Like 1700-te god.
Autor: Hrvatin - Rujan 23, 2011, 11:05:58
Evo, upravo sad gledam izvješće biskupa Brajkovića iz 1700. u Spomenicima hrvatske Krajine (str. 190.)
http://dizbi.hazu.hr/?documentIndex=1&docid=1977&page=0&showDocuments=1


Koliko vidim, u izvješću se ne spominju "Kranjci". Štoviše, gotovo svugdje gdje u uvodnom postu piše da žive "Kranjci", u Brajkovićevom opisu stoji da žive Hrvati.

Npr.
Kaluđerovac:
"Kaludieruvacz bonis duobus horis, ubi 20 domus catholicorum Croatarum
habitant; est modo ibi dirruta ecclesia filialis, sed suo tempore est capax ut fiat parochialis, vel ibi in continuo habitantem capellanum teneat parochus Perussichianus."

Mušaluk:
"In antiquo Budak alias Mussaluk dicto, est ex lapidibus opere domini patris Messich facta
ecclesia, ubi sunt Croatorum 30 domus. Hoc totum administrat pater
Messich cum uno capellano, quem ex decimis ab omnibus collectis alit."

Brušane:
"Est dirruta ecclesia s. Martini, in cujus fundamentis ex
ligno est extructa residuitas, ecclesia modo est filialis, sed ob animarum multitudinem, quorum capax est locus circum vicinus (et modo sunt 20 domus catholicorum Croatorum) debebit fundari parochialis."


Također, u onom Brajkovićevom izvješću o pobuni u Lici iz 1702. (str. 214.-216.), Brajković je za "Kranjce" napisao da su to doseljenici iz pograničnog područja prema Kranjskoj i da ih zato drugi zovu "Kranjci", ali da oni sami sebe nazivaju Hrvatima.
"Quartus populus est eorum, qui ex partibus vicinioribus Carniole venit ad incolendas aliquas terras Licae, et ideo dicuntur Carnioli ab alliis, illi vero se Croatas apellant, ad omnium aliorum distinctionem." (str. 216.)


Ni u jednom izvješću nisam našao da se spominju prezimena. Možete li mi možda reći gdje bi se to moglo naći?


Naslov: Odg: PREZIMENA - Stanovništvo Like 1700-te god.
Autor: Ličan - Rujan 24, 2011, 10:20:44
Ima dosta stare literature od A. Starčevića i drugih gdje se spominju Kranjci. To je posebno bitno za Brinjski kraj gdje je taj termin ostao dugo u narodnom govoru. Pogledajte više u našoj monografiji "Stajnica i okolica", osobito o rodovima i migracijama.


Naslov: Odg: PREZIMENA - Stanovništvo Like 1700-te god.
Autor: Hrvatin - Rujan 25, 2011, 01:21:01
Ima dosta stare literature od A. Starčevića i drugih gdje se spominju Kranjci. To je posebno bitno za Brinjski kraj gdje je taj termin ostao dugo u narodnom govoru. Pogledajte više u našoj monografiji "Stajnica i okolica", osobito o rodovima i migracijama.

Pogledao sam "Stajnicu i okolicu" i nema ništa novo. Kod spominjanja "petero naroda" (Hrvati, Kranjci, Bunjevci, Vlasi, novokršteni muslimani) poziva se na izvješće biskupa Brajkovića iz 1702. god.
No, kao što sam već rekao, Brajković u tom izvješću (SPH III, str. 216.) za doseljenika iz Pokuplja ne kaže da su "Kranjci", već da ih drugi zovu "Kranjcima", ali da oni sami sebe nazivaju Hrvatima.
Uostalom, i iz drugih listinama koje je Lopašić skupio, očito je da su doseljenici iz Pokuplja Hrvati, i da se tako nazivaju.



No, mene najviše zanima ovo...
Citat: Vranik
Moji žive u Lovincu od 1691 do danas a nisu u popisu Like i Krbave 1712. godine.
U popisu Biskupa Martina Brajkovića 1700. godine jesu.

Gdje to Brajković spominje prezimena?

Koliko sam ja vidio, u Brajkovićevom popisu župa Like i Krbave 1700. (SHP III, str. 189.-192.), navode se imena župa, te koliko ima kuća, i njihov narodnosni sastav (Hrvati, Bunjevci, Vlasi šizmatici i novokršćani... nema "Kranjaca").
Ne spominju se prezimena.


Naslov: Odg: PREZIMENA - Stanovništvo Like 1700-te god.
Autor: Ličan - Rujan 25, 2011, 10:01:18
Prijatelju, pogledaj Stjepana Pavičića "Seobe i naselja u Lici" (Gospić 1990). Tu ti je najbolje pojašnjeno o stanovništvu u Lici i pravcima migracija. Jedna vrlo složena i nikada temeljito istražena problematika. Vidi također zbornike I i II Identitet Like: korijeni i razvitak, koje je nedavno izdao Institut Ivo Pilar.


Naslov: Odg: PREZIMENA - Stanovništvo Like 1700-te god.
Autor: Hrvatin - Rujan 29, 2011, 02:28:13
Prijatelju, pogledaj Stjepana Pavičića "Seobe i naselja u Lici" (Gospić 1990). Tu ti je najbolje pojašnjeno o stanovništvu u Lici i pravcima migracija. Jedna vrlo složena i nikada temeljito istražena problematika. Vidi također zbornike I i II Identitet Like: korijeni i razvitak, koje je nedavno izdao Institut Ivo Pilar.
Ne bih se baš složio. Mislim da su migracije i etničko podrijetlo stanovništva na području Like bolje istraženi, nego npr. migracije u drugim dijelovima Hrvatske.

Čitao sam Pavičića i, ako se dobro sjećam, i on smatra da je ovo "Kranjci" samo nadimak za hrvatske doseljenike iz Gorskog kotara i Pokuplja.
A na ono moje drugo pitanje, nema odgovor.


Naslov: Odg: PREZIMENA - Stanovništvo Like 1700-te god.
Autor: Hrvatin - Rujan 29, 2011, 02:30:51
Inače, evo tog famoznog popisa biskupa Brajkovića iz 1700. god., na koji se svi pozivaju.

Popis župa na području Like i Krbave 1700.
-------------------
Nota parochiarum cum suis ecclesiis, quae actu sunt sine fundatione et dotatione debita, et quae pro necessitatate domini ovium ad erigendum sunt in diversis episcopatus Segniensis et Modrusiensis seu Corbaviensis partibus:

In districtu Lika:

Kosin, s. Hieronimi ecclesia intitulata, noviter erecta in superiori pago. Ibi alitur parochus ex decimis et stola miserabiliter; sunt ultra 50 domus catholicorum bonorum. In inferiori pago poene totidem domus sunt catholicorum; modo curatum expedivi ob loci distantiam, dependentem a parocho. Habet ecclesia ex ligno s. Anthonii; istam curat, administrat sacramenta etiam Kuteriensibus, et dicimis ali cepit sicut parochus. In inferiori pago fundanda erit quoque parochia ob locorum distantiam et populi multitudinem, vel capellanus debebit ibidem continuo esse habitans.

In districtu Kosin tantum spatium terrae occuparunt schismatici, quantum catholici, et tenentunum suum parochum a nemine dependentem.

Perussichi, s. Crucis ecclesia noviter extructa ex lapidibus, alit parochum ex decimis; sunt neo christiani ad 80 domus.
Distat a Perussich
Kaludieruvacz bonis duobus horis, ubi 20 domus catholicorum Croatarum habitant; est modo ibi dirruta ecclesia filialis, sed suo tempore est capax ut fiat parochialis, vel ibi in continuo habitantem capellanum teneat parochus Perussichianus.

Pazarische. Assumptae Mariae virginis noviter errecta ecclesia. Parochus vivit ex collecturis, quos catholici Valachi alias Bunievczi contribuant, quorum domus plurimae. Est sub Pazarische antiqua ecclesia penes Ostroviczam arcem distans a parochia bonis 30 (?) horis, quae ob habitantium multitudinem vel debebit esse parochialis, vel contmuo uno cappelano providere debebit.

Smiljani. Ecclesia antiqua dirruta modo ex lignis facta, circa quam 40 domus Bunyevaczorum vivunt. Petunt parochum, quern promitunt collecturis solitis alere.
Sub Smiljani sunt 17 domus schismaticorum.

Brusane. Est dirruta ecclesia s. Martini, in cujus fundamentis ex ligno est extructa residuitas, ecclesia modo est filialis, sed ob animarum multitudinem, quorum capax est locus circum vicinus (et modo sunt 20 domus catholicorum Croatorum) debebit fundari parochialis.

Novi. S. Antonii ecclesia ex ligno exstructa sub pede colis illius, in quo arx cernitur. Vivit parochus ex decimis, quas contribuunt neo-christianorum domus aliquos.
Sub Novi est Devoszelo, quern incolunt 70 domus Valachorum schismaticorum et alunt illorum parochum.

Budak novum et antiquum cum Siroka kula: In novo Budak ecclesia s. Josephi ex ligno, ubi cernuntur ad 30 dom. cath. In antiquo Budak alias Mussaluk dicto, est ex lapidibus opere domini patris Messich facta ecclesia, ubi sunt Croatorum 30 domus. Hoc totum administrat pater Messich cum uno capellano, quem ex decimis ab omnibus collectis alit.
Sub Široka kula sunt ad 50 domus scismaticorum, et alunt suum sacerdotem.

Belaj: S. Leopoldi olim meczit Turcarum templum; habet meros neochristianos, et alit parochum ex decimis.

Ribnik: S. Petri et Pauli templum ex ligno, officiat ibidem parochus ex Belay et illi dantur decimae. Peterit seperatim fieri parochialis.

Ostrovicza sub Belay est arx, quae sub se habet ad 40 dom schismaticorum, et tenet parochum suum.

Pochitely sub Ribnik numerus ad 40 dom. schismaticorum cum suo parocho.

Wrebacz domus schismaticorum ad 40 cum suo parocho.

Mogorich domus schismat. 100 et suum parochum.

Raduch et Plocha schismat. domus 120 et duos parochos.

Medak schismaticorum dom. 110 et suum parochum.

Lovinacz: S. Michalis ecclesia noviter errecta, continet sub se 80 domus Valachorum Bunyevaczorum, alit parochum ex collecturis.
Sub Lovinacz reperiuntur incolatae domus ad 30 schismaticorum.
Hic duo parochi esse debebunt, quia sunt et duae ecclesiae bene ad invicem distantes, difficilem passum duorum fluviorum, qui qualibet ad pluvia exundare solent et redunt inpertransibilem passum.
In monte Velebich etiam nunc cernitur dirruta ecclesia S. Joannis bapt., olim et nunc miraculis clarissima, ad quam et catholici et schismatici et ipsi Turcae ex longenquis partibus devotionis gratia confluunt, votaque faciunt. In hac ecclesia dicitur misse caput s. Joannis baptistae.

Grachacz sunt modo 15 domus catholicorum, debebit extrui parochia. Et schismaticorum domus circiter 200 cum parochis.

Zvonigrad. Usque ad uncas, id est limites, constitutes inter nos Turcum et Venetum, duo magni pagi esse poterunt cum suis pastoribus Actu sunt schismaticorum ad 80 dom. cum parocho.

In Corbavia:

Bruvno: nunc cernuntur incolatae domus schismaticorum ad 50 cum parocho.

Romich: schismaticorum villa cum sacerdote.

Kuriak: sub castello et Sridnja Gora duo pagi schismaticorum cum parocho.

Udbina: nunc numerat catholicorum Bunyevaczorum ad 20 domus.

Visuch: sub Udbina schismaticorum villa.

Mekinar: schismaticorum villae duae cum parocho.

Pisacz: schismaticorum villa cum parocho.

Podlapacz: Actu est curatus unus, alitur ex decimis, quas illi contribuunt catholici in 40 domus habitantes.

Jossane: sunt duae villae schismaticorum cum suo parocho.

Bunich: sunt octo domus neo christianorum.
Valachorum autem schismaticorum ad 120 domus cum duobus parochis.

Korenicza: schismaticorum 80 domus cum suo parocho.


Ultra Capellam montem.

Jessenicze: modo nullus reperiatur. (?)

Plasky: Valachorum schismaticorum ad 110 domus cum parocho.

Tersich: sunt aliquae domus catholicorum penes unam ecclesiam necdum reparatam. Schismaticorum quoque parochia.

Poloy: est dirruta ecclesia s. Michaelis.
Schismaticorum parochia.

Barilovich: schismaticorum parochia.

Skrad: schismaticorum bonus numerus cum parocho.

Blagay et Kremen: est antiqua ecclesia parochialis s. Spiritus cum cemiterio; modo circa illam circa 30 domus catholicorum.
Est etiam parochia schismaticorum.

Borissicza: ex una parte sunt penes dirrutam ecclesiam s. Georgii catholici Croatae.
Ex altera parte schismaticorum parochus.

Slunj: penes se collocarunt aliquae domus catholicorum.
Sunt etiam aliqui scnismatici collocati.

Ladonye polje: hic locus est catholicorum, quem seminare inceperunt aliqui christiani et tendunt versus Tersacz.

Byhachy: in insula Wnae penes praesidium reperiuntur ad 30 domus bonorum catholicorum, quibus singulis mensibus mitto unum sacerdotem, et datur a Turcis facultus illis sacramenta administrandi.

Tohunj: ecclesia s. Joannis bapt. errecta, parochus vivit misere ex colecturis et stipendio.

Dubrava: est parochia schismaticorum.

Gomirje: est monasterium Basilistarum alias Kalugerum.

Ostarie: est ecclesia miraculis clarissima b. Mariae virg. Parochus
alitur stipendio et collecturis.

Otok: parochia schismaticorum.

Ogulin: parochia s. Barnardini, alitur parochus ex collecturis et stipendio misere.

Modrussa: parochus alitur collecturis miserime.


Ex altera parte Capella mare versus.

Ravno, Dumboho, Janesse (Janče) noviter sunt incolatae domus catholicorum ad 50. ubi debebit esse parochus.

Lesche: hic locus distat ab Otochacz circiter tribus horis, ubi modo reperiuntur 200 animae; dedi curatorem interim et noviter ecclesia er recta est; sacerdos vivit ex decimis.

Otochacz est parochia et alitur parochus a decimis.

Berlog: est parochus, attendens duodecim domibus cathol. Bunyevaczorum et vivit ex collecturis.
Sub Berlog sunt schism, domus ultra 80 et alunt parochum.

Vilische: sunt schismaticorum duae parochiae.

Stari Perussich seu Verhovine: Valachorum schismaticorum 100, alunt duos parochos.

Dabar distat a Verhovina tribus horis, nostrae sunt 2 domus.
Schism, vero domus ad 70 et habent parochum.

Jexerane et Stainicza,: est modo ecclesia filialis, sed debebit esse parochialis ob loci capacitatem.

Brinyе: est noviter erecta ecclesia assumptae b. virginis; modo parochus vivit ex decimis in villa Laczane est schismaticorum sacerdos cum aliquod domibus.

Penes mare ecclesiae.

Kermpote: S. Jacobi ubi cum parocho sunt Bunievaczorum domus ad 40.

Segnia jam scitur.

Prokike: schismaticorum parochia.

S. Georgius: domus aliquod Bunyevaczorum cum parocho.

Lukovo: est dirruta ecclesia; modo 4 domus cath.

Starigrad: est ecclesia s. Jacobi, destructa a Venetorum subditis; aluntur ibi ad 10 domus Bunyevaczorum.

Jablanacz: est noviter errecta ecclesia s. Nicolai, alunt ibidem aliquod Bunyevaczorum domus parochum.

Carlobag: est ecclesia s. Caroli Boromei noviter errecta, habet filialem s. Helenam 5 miliaribus Italicis a Carlopago distantem; alitur in Carlopago misere parochus.
Intra Jablanacz et Czesaricza est dirruta ecclesia s. Joannis, quae olim fuit parochialis; suo tempore esse poterit.
----------------------------


Naslov: Odg: PREZIMENA - Stanovništvo Like 1700-te god.
Autor: Ličan - Rujan 29, 2011, 08:38:33
Treba gledati određeno povijesno područje kada se isprepliću za današnje uvjete pomalo nerazumljive podjele. Kod izvornih prijevoda uvijek je nešto naknadno dodavano a pitanje je koliko su pojedini dokumenti autentični.  Osobno mislim da je najprihvatljivija podjela na stare Hrvate, Bunjevce i Vlahe (kasnije Srbe). Ostale podjele su jednostavno bezpredmetne i povijesno neodržive. Pokršteni Turci su se jednostavno istopili a stari Hrvati i Bunjevci su se spojili u jedan korpus.
Molim mišljenje.


Naslov: Odg: PREZIMENA - Stanovništvo Like 1700-te god.
Autor: Hrvatin - Listopad 11, 2011, 08:50:59
Oprostite što tek sad odgovaram... imao sam dosta posla ovih dana.

Što se tiče izvora... mislim da nema razloga sumnjati u njihovu autentičnost, ipak je riječ o 16., 17., 18. st. - tada je već državni poredak bio prilično dobro organiziran i brižljivo su se vodile bilješke i o najmanjima promjenama na ovim prostorima.
Slažem se da su neki prijevodi loši. Zato nema druge, nego naučiti latinski i čitati tekstove u izvorniku... :P



Slažem se s vama da je podjela Hrvati, Vlasi, Bunjevci najrealnija (ima potvrdu u stvarno velikom broju izvora).
Napomena: izraz "stari Hrvati" se, koliko sam vidio, koristi samo jednom; ostalo vrijeme se jednostavno koristi izraz Hrvati, nasuprot Vlasima.
Glavna podjela je: Hrvat - Vlah.

Zapravo je pitanje Bunjevaca najkompliciranije (Brajković ih često naziva katoličkim Vlasima).
Treba naglasiti da katolički i pravoslavni Vlasi nemaju zajedničko podrijetlo. Katolički Vlasi su živjeli na prostoru Hrvatske još prije dolaska Turaka, a kako kaže naš prvi pravi povjesničar Ivan Lucius u svojem De regno Dalmatiae et Croatiae (1666. g.), njih je u Hrvatsku doveo ban Mladen Šubić iz bosanskih planina (kao svoje vojnike), te da su se rano počeli miješati s Hrvatima ("...montana Bosnae incolentes, qui cum Mladino bano militaria servitia praestitissent, ad planam descendere, et Croatis inmixti...", Lucius, De Regno..., VI. knjiga, 5. poglavlje "O Vlasima").

S druge strane, pravoslavni Vlasi (čiji se potomci danas izjašnjavaju kao "Srbi") su došli s prostora današnje Makedonije i dijela Srbije i Crne Gore, gdje i danas ima ljudi koji se izjašnjavaju kao Vlasi i govore jezik sličan rumunjskom.


Što se tiče pokrštenih muslimana... ne vjerujem da je riječ o poturčenim starosjediocima. Da su to bili starosjedioci, vjerojatno bi govorili čakavskim narječjem (koje je prije dolaska Turaka i vlaških seoba u Hrvatsku, bilo najraširenije hrvatsko narječje).
Ti muslimani su bili štokavci, što znači da su vjerojatno došli iz Bosne.









Naslov: Odg: PREZIMENA - Stanovništvo Like 1700-te god.
Autor: Ličan - Listopad 12, 2011, 06:31:56
Brojne migracije na našem području nisu temeljito izučene i zato postoje brojne "sive zone". Potpuno se slažem s ustaljenim podjelama, a neke koje su pomalo zaboravljene treba prepustiti prošlosti. Danas se ljudi izjašnjavaju na ovaj način i to treba prihvatiti iako ne treba zaboraviti povijesne istine koje je politika 19. stoljeća promijenila. Bilo bi vrlo značajno istražiti naše iseljenike u Austriji, Mađarskoj i Slovaćkoj, osobito prezimena. Bilo bi brojnih iznenađenja.


Lički forum ZK Stajnica | Powered by SMF 1.1.10. © 2005, Simple Machines LLC. All Rights Reserved.